Neofolk

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 519042 od 30. kolovoza 2022. u 10:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir glazbeni žanr | ime_žanra = Neofolk | slika = | slika_širina = | naslov = | boja...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Neofolk
Stilski začetak: suvremena folk glazbaindustrialeksperimentalna glazbadark ambient
Kulturni začetak: Engleska tijekom 1980-ih
Glazbala: razna
Ostale teme
anti-folkdark wawefolk punkfreak folkneopoganska glazbapost-puck

Neofolk ili apokaliptični folk oblik je eksperimentalne glazbe koji spaja elemente suvremenog folka i industriala proistekle iz krugova punk rocka tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Skladbe toga žanra mogu se svirati isključivo akustičnim glazbalima ili izvoditi uz pomoć akustičnih narodnih glazbala i raznih drugih zvukova.[1] Karakteristične su teme iz područja povijesnog i kulturnog naslijeđa, poganstva, predaja i mitologije.

Povijest

Izraz „neofolk” potječe iz ezoteričnih glazbenih krugova koji su se počeli koristiti tim izrazom krajem 20. stoljeća kako bi opisali glazbu koja je nastala pod utjecajem glazbenika kao što su Douglas Pearce (Death In June), Tony Wakeford (Sol Invictus) i David Tibet (Current 93).[1]

Angloamerička narodna glazba s temama i zvukovima nalik na neofolk pojavljuje se već u šezdesetim godinama 20. stoljeća.[1] Smatra se da su folk-glazbenici i sastavi poput Vulcan's Hammera, Changesa, Leonarda Cohena i Comusa utjecali na razvoj neofolka. Kasniji radovi sastava The Velvet Underground, posebice njegove članice Nico, iznimno su utjecali na razvoj neofolka.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Kultura

Većina neofolk-glazbenika koristi se arhaizmima ili kulturnim i književnim pojmovima. Mjesne tradicije, lokalna vjerovanja te ezoterične i povijesne teme izrazito se često pojavljuju u toj vrsti glazbe.[1] Različiti oblici neopoganstva i okultizma prisutni su u glazbi brojnih neofolk-glazbenika. Runsko pismo, europska poganska svetišta i drugi oblici izražavanja interesa za naslijeđe antike i predaka često se javljaju u tome žanru. Aluzije na te teme često su sadržane u imenima sastava, omotima albuma, odjeći izvođača i drugim vrstama umjetničkog izražavanja. Pojedini glazbenici izjavili su da je njihova povezanost s poganstvom dio šireg neopoganskog buđenja.[2]

Brojne su skupine navedeno buđenje opisivale s pomoću metafora, često se služeći fašističkim simbolima i sloganima, zbog čega je žanr dovođen u vezu s ekstremnom desnicom, čemu se snažno protive ljubitelji žanra.[3] Zbog pritužbi pojedini neofolk-sastavi javno su izrazili protivljenje uporabi fašističkih tema.[4]

Povezani izrazi i stilovi

Apokaliptični folk

Apokaliptični folk kao opisni izraz stariji je od neofolka. Izraz apokaliptični folk rabio je David Tibet kako bi opisao glazbu svojeg sastava Current 93 koji je osnovan krajem osamdesetih ili početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Tibet u početku nije htio tu glazbu dovesti u vezu s narodnom glazbom, nego je htio iskazati da njegov sastav čine „apokaliptični ljudi”.[5] Tibet je sa svojom skupinom obrađivao tradicionalne engleske narodne pjesme.[6] Tibet je također bio veliki zagovornik povučene engleske folk pjevačice Shirley Collins.[7]

Folk noir

Drugi nedovoljno precizni termini koji se rabe za opisivanje glazbe tog žanra jesu „mračni folk” ("dark folk") i „poganski folk” ("pagan folk"). Ti su izrazi opći i također se rabe za opis raznih nevezanih glazbenih stilova.[1]

Martial industrial

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Martial industrial

Martial industrial glazbeni je žanr koji je veoma sličan neofolku, a i razvijao se u bliskom kontaktu s njim.[8]

Poznati sastavi

Izvori

Bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Neumann-Braun, Klaus; Schmidt, Axel (2008) (njem.). Die Welt der Gothics: Spielräume düster konnotierter Transzendenz [The World of the Goths: Scopes of a darkly-connoted Transcendence] (2nd ed.). VS Verlag für Sozialwissenschaften. str. 280. ISBN 978-3-531-15880-8. https://books.google.com/books?id=0ykjKReN-ygC&pg=PA280 
  2. "To me jako raduje jer vidim Death in June kao dio preporoda europske kulture. Drago mi je da se drevni bogovi ponovno uskrisuju, da to tako kažem. Veliko mi je zadovoljstvo znati da sam dio tog procesa i da sam utjecao na nj. U ovom trenutku više nije lažna skromnost reći da sam zadovoljan svojim utjecajem." Powell, Erin. Interview with Douglas Pearce (Arhivirano 18. listopada 2007.), 2005.
  3. Anton Shekhovtsov (2009) Apoliteic music: Neo-Folk, Martial Industrial and ‘metapolitical fascism’, Patterns of Prejudice, 43:5, 431-457, DOI: 10.1080/00313220903338990
  4. Kelly, Kim; Joyce, Colin (21. kolovoza 2018.). "Unmasking Gaylord, Black Metal's Latest Anti-Fascist Enigma" (engl.). https://noisey.vice.com/en_us/article/vbjnqx/gaylord-anti-fascist-black-metal-interview Pristupljeno 19. travnja 2019. 
  5. "The Apocalyptic Visions of Current 93"
  6. "Folk singer Shirley Collins performs first show in 35 years" (engl.). 10. veljače 2014.. http://www.theguardian.com/music/2014/feb/10/folk-singer-shirley-collins-35-years-union-chapel Pristupljeno 6. svibnja 2020. 
  7. "Folk singer Shirley Collins performs first show in 35 years" (engl.). 10. veljače 2014.. http://www.theguardian.com/music/2014/feb/10/folk-singer-shirley-collins-35-years-union-chapel Pristupljeno 6. svibnja 2020. 
  8. Brill, Dunja (2010). "Transgression ohne Queer – die Inszenierung martialischer Männlichkeit als 'Anti-Drag' in der Industrial- und Extreme Metal-Szene [Transgression without 'Queer' – the Staging of martial Masculinity as being 'Anti-Drag' in the Industrial and Extreme Metal Scene]". Unutar Nagelschmidt, Ilse; Wojke, Kristin; Borrego, Britta (njem.). Interdisziplinäres Kolloquium zur Geschlechterforschung: Die Beiträge [Interdisciplinary Colloquium on Gender Research: the Contributions]. Peter Lang. str. 133. ISBN 9783631601266. https://books.google.com/books?id=zhDVUt-UdwoC&pg=PA133 

Literatura