GSLV Mark III
Geosinkrona raketa za lansiranje satelita Mark III ( GSLV Mk III ), je trostupanjska raketa za lansiranje srednjeg podizanja koju je razvila Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO). Prvenstveno dizajniran za lansiranje komunikacijskih satelita u geostacionarnu orbitu, identificiran je i kao lansirno vozilo za misije s posadom u okviru indijskog programa ljudskih svemirskih letova i namjenskih znanstvenih misija poput Chandrayaan-2. GSLV Mk III ima veću nosivost od GSLV Mk II sličnog naziva. [1] [2] [3] [4]. [5] [6] [7] [8]
Nakon nekoliko odgoda i suborbitalnog probnog leta 18. prosinca 2014., ISRO je uspješno izveo prvo orbitalno probno lansiranje GSLV Mk III 5. lipnja 2017. iz svemirskog centra Satish Dhawan, Andhra Pradesh.[9]
U lipnju 2018. kabinet Unije odobrio je 43,38 milijardi ₹ (540 milijuna USD) za izgradnju 10 raketa GSLV Mk III u razdoblju od pet godina.
GSLV Mk III lansirao je CARE, indijski eksperimentalni modul za izvlačenje svemirske kapsule, Chandrayaan-2, drugu indijsku lunarnu misiju, a koristit će se za nošenje Gaganyaana, prve misije s posadom u okviru indijskog Programa ljudskih svemirskih letova. U listopadu 2021., dobavljač globalnih komunikacijskih satelita OneWeb sa sjedištem u Velikoj Britaniji sklopio je ugovor s ISRO-om o lansiranju OneWeb satelita na GSLV Mk III zajedno s PSLV-om.[10] [11]
Razvoj
ISRO je u početku planirao dvije porodice lansera, Polar Satellite Launch Vehicle za nisku Zemljinu orbitu i polarna lansiranja i veće Geosinkrono Satellite Launch Vehicle za korisne terete u geostacionarnu orbitu za prijenos (GTO). Vozilo je rekonceptualizirano kao snažniji lanser kako se mijenjao mandat ISRO-a. Ovo povećanje veličine omogućilo je lansiranje težih komunikacijskih i višenamjenskih satelita, buduća međuplanetarna istraživanja i bit će ocijenjena od ljudi za lansiranje misija s posadom. Razvoj GSLV Mk III započeo je početkom 2000-ih, a prvo lansiranje planirano je za 2009.-2010. Neuspješno lansiranje GSLV D3, zbog kvara u kriogenom gornjem stupnju, odgodilo je program razvoja GSLV Mk III. GSLV Mk III, iako dijeli ime s GSLV-om, ima različite sustave i [12] [13]
Dizajn vozila
Prvi stupanj sastoji se od dva S200 solid motora, također poznatih kao Large Solid Boosters (LSB) pričvršćenih na jezgru. Svaki booster širok je 3,2 metra , dugačak 25 metara i nosi 207 tona pogonskog goriva na bazi polibutadiena s hidroksilnim završetkom (HTPB) u tri segmenta s kućištima izrađenima od maraging čelika M250. To je najveći pojačivač na kruto gorivo nakon Space Shuttlea SRB i Ariane 5 SRB. Fleksibilne mlaznice mogu se vektorirati do ±8° pomoću elektro-hidrauličkih pokretača koji rade u načinu ispuhivanja i koriste se za kontrolu vozila tijekom početne faze izrona. Hidraulička tekućina za rad ovih aktuatora pohranjuje se u vanjsko postavljenom cilindričnom spremniku na dnu svakog boostera. Ovi pojačivači gore 130 sekundi i proizvode prosječni potisak od 3.578,2 kilonewtona i vršni potisak od 5.150 kilonewtona. [14] [15] [16] [17] [18]
Drugi stupanj, označen L110, stupanj je na tekuće gorivo visok 21 metar i širok 4 metra i sadrži 110 metričkih tona nesimetričnog dimetilhidrazina (UDMH) i dušikovog tetroksida ( N2O4). Pokreću ga dva motora Vikas 2, od kojih svaki stvara potisak od 766 kilonewtona , što daje ukupni potisak od 1.532 kilonewtona. L110 je prvi indijski klasterni motor na tekuće gorivo. Motori Vikas koriste regenerativno hlađenje, osiguravajući poboljšanu težinu i specifični impuls u usporedbi s ranijim indijskim raketama. Svaki Vikas motor može se zasebno postaviti na kardan za kontrolu nagiba, skretanja i okretanja vozila. Jezgreni stupanj L110 pali se 114 sekundi nakon polijetanja i gori 203 sekunde. Budući da je stupanj L110 osvijetljen zrakom, njegovi motori trebaju zaštitu tijekom leta od ispušnih plinova operativnih pojačivača S200 i obrnuti protok plinova 'sustavom zatvaranja mlaznica' koji se izbacuje prije paljenja L110. [19] [15] [20] [21]
Kriogeni gornji stupanj, označen C25, promjera je 4 metra i dugačak 13,5 metara i sadrži 28 metričkih tona pogonskog goriva LOX i LH2, pod tlakom helija pohranjenog u potopljenim bocama. Pokreće ga jedan motor CE-20, koji proizvodi 200 kN (45 000 lbf) potiska. CE-20 je prvi kriogeni motor razvijen u Indiji koji koristi plinski generator, u usporedbi s motorima s postupnim izgaranjem koji se koriste u GSLV. [19] [22] [23]
CFRP kompozitni omotač nosivosti ima promjer od 5 metara i obujam korisnog tereta od 110 kubičnih metara.
Povijest lansiranja
Broj leta | Datum/vrijeme ( UTC ) | Raketa, </br> konfiguracija |
Mjesto lansiranja | nosivost | Masa korisnog tereta | Orbita | Korisnik |
---|---|---|---|---|---|---|---|
x | 18. prosinca 2014 04:00 [24] |
LVM3-X | Druga lansirna rampa | Eksperiment ponovnog ulaska u atmosferu modula posade (CARE) | 3,775 kg (8,322 lb) [25] | Sub-orbitalni | ISRO |
Sub-orbitalni razvojni probni let s nefunkcionalnim kriogenim stupnjem [26] | |||||||
D1 | 5. lipnja 2017 11:58 [27] [28] [29] |
Mk III | Druga lansirna rampa | GSAT-19 | 3,136 kg (6,914 lb) | GTO | INSAT |
Prvo probno orbitalno lansiranje s funkcionalnim kriogenim stupnjem [30] | |||||||
D2 | 14. studenog 2018 11:38 |
Mk III | Druga lansirna rampa | GSAT-29 | 3,423 kg (7,546 lb) | GTO | INSAT |
Drugi orbitalni probni let. Jezgra L110 koristila je nadograđene Vikas motore s većim potiskom. [31] [32] [33] | |||||||
M1 | 22. srpnja 201909:13 | Mk III | Druga lansirna rampa | Chandrayaan-2 | 3,850 kg (8.490 lb) | EPO | ISRO |
Prvi operativni let GSLV MK-III. |
Reference
- ↑ "As it happened: ISRO successfully launches GSLV Mark-III" (en-IN). The Hindu. 17. prosinca 2014.. ISSN 0971-751X. http://www.thehindu.com/sci-tech/science/countdown-begins-for-gslv-markiii-launch/article6701651.ece Pristupljeno 30. svibnja 2018.
- ↑ "'India masters rocket science': Here's why the new ISRO launch is special". https://www.hindustantimes.com/india-news/india-masters-rocket-science-with-isro-sucessfully-launching-gsat-29-satellite/story-m72QQBzx7fxEYLyyoMRgPI.html
- ↑ "Two international astronauts survive space scare. How well is India prepared?". https://indianexpress.com/article/explained/two-international-astronauts-survive-space-scare-how-well-is-india-prepared-5406677/
- ↑ "GSLV-Mk III, India's 'Baahubali' rocket for Gaganyaan, Chandrayaan II". https://www.livemint.com/Politics/tBD0gjC3A5EF0msbcT14dK/GSLVMk-III-Indias-Bahubali-rocket-for-Gaganyaan-Chandr.html
- ↑ "Indian Space Research Organisation preparing for three more PSLV launches" (en-IN). The Hindu. 29. travnja 2011.. ISSN 0971-751X. http://www.thehindu.com/todays-paper/tp-national/Indian-Space-Research-Organisation-preparing-for-three-more-PSLV-launches/article14742422.ece Pristupljeno 30. svibnja 2018.
- ↑ Ramachandran, R. (22. siječnja 2014.). "GSLV MkIII, the next milestone" (engl.). Frontline. http://www.frontline.in/cover-story/gslv-mkiii-the-next-milestone/article5596588.ece Pristupljeno 30. svibnja 2018.
- ↑ Sengupta, Rudraneil (5. lipnja 2017.). "Cryogenic rocket engine has been developed from scratch: Isro chief". LiveMint. https://www.livemint.com/Science/EYKySpXXTRGuwUBXTlzSPP/Cryogenic-rocket-engine-has-been-developed-from-scratch-Isr.html Pristupljeno 30. svibnja 2018.
- ↑ "India launches 'monster' rocket" (engl.). BBC News. 5. lipnja 2017.. https://www.bbc.com/news/world-asia-india-40158889 Pristupljeno 30. svibnja 2018.
- ↑ "India's 'Bahubali' GSLV Mk III lifts less luggage than lighter rockets". 16. lipnja 2017.. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2017.. http://economictimes.indiatimes.com/news/science/indias-bahubali-gslv-mk-iii-lifts-less-luggage-than-lighter-rockets/articleshow/59178611.cms
- ↑ "OneWeb partners with Isro to launch satellites using GSLV-MKIII, PSLV". https://economictimes.indiatimes.com/tech/tech-bytes/oneweb-partners-with-isro-to-launch-satellites-using-gslv-mkiii-pslv/articleshow/86930945.cms Pristupljeno 26. prosinca 2021.
- ↑ "NSIL/ISRO and OneWeb to collaborate for taking Digital Connectivity to every Corner of the World". https://oneweb.net/media-center/nsil-isro-and-oneweb-to-collaborate-for-taking-digital-connectivity-to-every-corner-of-the-world Pristupljeno 26. prosinca 2021.
- ↑ ISRO Not To Fly Living Being Before Actual Manned Space Mission: Official.
- ↑ "India's GSLV Mk-3 First Flight Pushed Back to April 2014". 4. travnja 2013.. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2013.. http://www.sawfnews.com/Health/70695.aspx Pristupljeno 19. prosinca 2014.
- ↑ "S200 solid booster development". http://iafastro.directory/iac/archive/browse/IAC-10/C4/2/8908/ Pristupljeno 11. svibnja 2021.
- ↑ 15,0 15,1 "GSLV Mk. III Launch Vehicle Overview". Wayback Machine. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2018.. http://www.spaceflight101.net/gslv-mk-iii.html Pristupljeno 11. veljače 2018.
- ↑ N. Gopal Raj. "GSLV Mark III faces its first experimental flight". http://www.thehindu.com/todays-paper/tp-features/tp-sci-tech-and-agri/gslv-mark-iii-faces-its-first-experimental-flight/article6660089.ece
- ↑ "LVM3-CARE mission brochure". https://www.isro.gov.in/sites/default/files/flipping_book/LVM-3/CARE/files/assets/common/downloads/LVM3-brochure.pdf Pristupljeno 11. svibnja 2021.
- ↑ "ISRO Press Release: S200 First Static Test (S-200-ST-01)". Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujka 2013.. http://www.isro.org/pressrelease/contents/2010/pdf/S200_STATIC_TEST-01.pdf Pristupljeno 17. lipnja 2017.
- ↑ 19,0 19,1 LVM3 (Arhivirano 25. prosinca 2014.) ISRO 23 December 2014
- ↑ "L110 test to follow S200". 4. siječnja 2010.. http://indianspaceweb.blogspot.com/2010/01/l110-test-to-follow-s200.html Pristupljeno 15. listopada 2014.
- ↑ "Nozzle closure system for gsLVM3 launch vehicle". ARMS 2008. https://archive.org/details/AbstractsOfTechnicalPapersARMS2008/page/n29/mode/1up Pristupljeno 11. svibnja 2021.
- ↑ "Cryogenic Gas Bottle Development & Realization - Role of non-destructive evaluation". Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2021.. https://www.ndt.net/article/nde-india2016/papers/A206.pdf Pristupljeno 11. svibnja 2021.
- ↑ "Why ISRO's New Engine and Mk III Rocket Are Reasons to Forget 1990 Cryogenic Scandal". Wayback Machine. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2018.. https://thewire.in/138915/cryogenic-ce-20-isro-gslv-mk-iii/ Pristupljeno 11. veljače 2018.
- ↑ "GSLV Mk-III: ISRO successfully test flies its heaviest rocket". New Delhi. 18. prosinca 2014.. http://economictimes.indiatimes.com/news/science/gslv-mk-iii-isro-successfully-test-flies-its-heaviest-rocket/articleshow/45557768.cms Pristupljeno 18. prosinca 2014.
- ↑ "First Experimental Flight of India's Next Generation Launch Vehicle GSLV Mk-III Successful". 18. prosinca 2014.. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2014.. http://isro.org/update/18-dec-2014/first-experimental-flight-of-indias-next-generation-launch-vehicle-gslv-mk-iii Pristupljeno 22. prosinca 2014.
- ↑ "GSLV MkIII to launch Isro's next mission". 1. srpnja 2014.. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. srpnja 2014.. http://www.hindustantimes.com/india-news/gslv-mkiii-to-launch-isro-s-next-mission/article1-1235397.aspx Pristupljeno 1. srpnja 2014.
- ↑ "India's GSAT-19 Reaches Geostationary Orbit after Off-Target Injection". Spaceflight101. 10. lipnja 2017.. http://spaceflight101.com/gslv-mk3-d1/indias-gsat-19-reaches-geostationary-orbit-after-off-target-injection/ Pristupljeno 12. veljače 2018.
- ↑ "GLSV Mark III rocket conducts 'all-up' launch with GSAT-19 satellite". Wayback Machine. 5. lipnja 2017.. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2018.. https://www.nasaspaceflight.com/2017/06/glsv-mark-iii-rocket-launch-gsat-19-satellite/ Pristupljeno 11. veljače 2018.
- ↑ "Isro successfully launches its monster rocket GSLV Mk III". The Economic Times. https://economictimes.indiatimes.com/news/politics-and-nation/isro-successfully-launches-its-monster-rocket-gslv-mk-iii/articleshow/58999528.cms Pristupljeno 11. veljače 2018.
- ↑ "GSLV Mk III-D1/GSAT-19 Mission - ISRO". http://www.isro.gov.in/launcher/gslv-mk-iii-d1-gsat-19-mission Pristupljeno 17. lipnja 2017.
- ↑ "Successful Qualification of High Thrust Vikas Engine - ISRO" (engl.). https://www.isro.gov.in/update/15-jul-2018/successful-qualification-of-high-thrust-vikas-engine Pristupljeno 18. studenoga 2018.
- ↑ "GSLV F08-GSAT6A Brochure - ISRO" (engl.). https://www.isro.gov.in/gslv-f08-gsat-6a-mission/gslv-f08-gsat6a-brochure Pristupljeno 18. studenoga 2018.
- ↑ "With eye on lunar mission, ISRO to test high-thrust Vikas engine". The New Indian Express. http://www.newindianexpress.com/states/tamil-nadu/2018/mar/28/with-eye-on-lunar-mission-isro-to-test-high-thrust-vikas-engine-1793608.html Pristupljeno 18. studenoga 2018.