Manastir Ravanica (srpski: Манастир Раваница) je samostan Srpske crkve i zadužbina kneza Lazara Hrebeljanovića, koji se nalazi 39 km jugozapadno od Ćuprije, u selu Senje. On je jedan od najvećih srpskih pravoslavnih manastira.
Povijest
Manastir Ravanica je srpski pravoslavni manastir na području Senjana u općini i Pomoravskom okrugu, u Srbiji. Zavisi od Eparhije branicevske i nalazi se na listi spomenika kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju (ID br. SK 244). Manastir Ravanica nalazi se u dolini Morave.
Manastir Ravanicu osnovao je 1377.. godine knez Lazar Hrebeljanović, nesrećni junak velike bitke na Kosovu polju (28. lipnja 1389.. godine). Nakon smrti, tu je i sahranjen. Knez je danas pravoslavni svetac i njegove se mošti čuvaju u manastirskoj crkvi.
U ratu koji je uslijedio nakon druge opsade Beča od strane Osmanlija (1683..) mnogi su monasi poginuli, a preživjeli su 1690.. pobjegli s moštima kneza Lazara. Godine 1717.. u Ravanici je bio monah Stefan, koji je jedini preživeo iz starog manastira. Uz pomoć stanovnika susjedstva obnovio je zgrade i okitio crkvu novom pripratom.
Ravanica je dodatno stradala u Prvom srpskom ustanaku protiv Turaka. Ponovno je obnovljena sredinom devetnaestog stoljeća.
Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su zauzeli samostan i ponovno ga opljačkali. Uhapsili su i mučili arhimandrita Makarija i na kraju ga ubili 24. veljače 1943. godine. Ravanica dozivljava svoju renesansu kada dolazi Gavrila Ignjatović od (1958-2005.), najvažnija igumanija u povijesti manastira.
Ovde se nalazi grob kneza Lazara Sa obe strane groba kneza Lazara nalazi se ogromna sveća, koju je poklonila njegova žena, kneginja Milica. Ove dvije svijeće za nju su bile simbol srpskog otpora. Tražila je "da ih spali tek kad se Srbija oslobodi turskog jarma". Želja mu je ispunjena tek 1924. godine.
Izvori