Corythosaurus

Corythosaurus
umjetnički prikaz umjetnički prikaz
Status zaštite
Datoteka:Status iucn2.3 EX hr.svg Status zaštite: Izumrli
Raspon fosila	Kasna kreda
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Reptilia
Nadred:	Dinosauria
Red:	†Ornithischia
Podred:	†Ornithopoda
Porodica:	†Hadrosauridae
Potporodica:	†Lambeosaurinae
Rod:	†Corythosaurus Brown, 1914.
Vrsta:	†C. casuarius
Dvojno ime
Corythosaurus casuarius Brown, 1914.

Corythosaurus bio je rod hadrosaurida iz razdoblja gornje krede, prije 77 do 76,5 milijuna godina. Nastanjivao je današnju Sjevernu Ameriku. Njegov naziv znači "gušter s kacigom", od grčkog κορυθως/korythos - "kaciga" i σαυρος/sauros - "gušter"; nazvan je dakle prema obliku krijeste na glavi, koja je podsjećala na kacige korintskih vojnika.

Otkriće i vrste

Datoteka:Corythosaurus.jpg

Kostur djelomično pokriven ostacima kože.

Barnum Brown otkrio je prvog primjerka 1912. godine kod rijeke Red Deer (Alberta, Kanada). Osim što su pronađene gotovo sve njegove kosti, taj primjerak bio je poseban i po tome što je očuvano dosta njegove kože. Kanadski brod Mount Temple je 1916. godine prenosio dva primjerka iz današnjeg Dinosaur Provincial Parka (Alberta, Kanada) u Britaniju. Potopio ga je njemački brod SMS Möwe, poslavši njegov teret star 75 milijuna godina na dno Sjevernog Atlantika, gdje se i danas nalazi.

U početku je opisano sedam vrsta, uključujući i C. casaurius, C. bicristatus, C. brevicristatus, C. excavatus, C. frontalis i C. intermedius. Peter Dodson je 1975. godine istražio razlike kod lubanja i krijesti raznih vrsta lambeosaurina. Otkrio je da su njihova veličina i oblik bili povezani sa spolom i starosti životinje. Danas je priznata samo jedna vrsta, C. casuarius.

Klasifikacija

Corythosaurus se klasificira kao hadrosaurid i pripadnik potporodice Lambeosaurinae. U srodstvu je s ostalim hadrosaurima kao što su Hypacrosaurus, Lambeosaurus i Olorotitan, i sa svima (osim sa rodom Olorotitan) dijeli izgled lubanje i krijeste. Nedavna istraživanja zaključila su, međutim, da su Olorotitan i Corythosaurus po srodstvu najbliži, iako za razliku od drugih lambeosaura nemaju mnogo zajedničkih osobina lubanje.

Paleobiologija

Datoteka:Corythosaurus casuarius 01.jpg

Odljev lubanje mladunca

Datoteka:Academy of Natural Sciences, Philadelphia - IMG 7418.JPG

Kostur Corythosaurusa, Akademija prirodnih znanosti, Philadelphia

Corythosaurus je težio 4 tone i dosezao dužinu od oko 10 metara, od njuške do repa. Kao i drugi hadrosauridi, imao je bezubi kljun, a u zadnjem dijelu čeljusti nalazila se skupina od stotine malenih zuba koji su se međusobno preklapali. Koristio ih je da zdrobi i samelje biljni materijal i oni su se konstantno nadomještali.

Pronađeno je preko 20 lubanja ovog dinosaura. Kao i ostali lambeosauri, imao je visoku koštanu krijestu na glavi, u kojoj su se nalazili izduženi nosni kanali. Nosni kanali širili su se u krijestu, prvo u odvojene džepove sa strane, zatim u jednu komoru i u dišni sustav.

Bilo kakvo njegovo glasanje prolazilo bi kroz te komore i vjerojatno postjalo glasnije. Znanstvenici smatraju da je Corythosaurus možda mogao stvarati glasne, niskofrekventne krikove "kao vjetar ili limeni instrument." Ti zvukovi možda su služili i za upozoravanje drugih Corythosaurusa da je grabežljivac u blizini, ili za signaliziranje da je pronađena velika količina hrane na nekom području.

Nekada se smatralo da je taj dinosaur pretežno živio u vodi, na temelju njegovih prstiju povezanih kožom. Kasnije je otkriveno da je ta koža zapravo umanjivala sposobnost kretanja u vodi, kao i kod mnogih današnjih sisavaca.

Njegovi fosili pronađeni su u gornjoj formaciji Oldman i donjoj formaciji Dinosaur Park u Kanadi.

Usporedba između koštanih prstenova u očima Corythosaurusa i današnjih ptica pokazala je da su oni bili aktivni tijekom dana u kratkim intervalima.

Paleobiogeografija

Thomas M. Lehman primijetio je da Corythosaurus nije otkriven izvan područja južne Alberte, iako on spada u najčešće dinosaure svog doba koji su živjeli na tom prostoru. Veliki biljojedi, koji su živjeli u Sjevernoj Americi tijekom kasne krede, imali su "zapanjujuće malenu geografsku rasprostranjenost", iako su bili veliki i vrlo mobilni. Ta ograničena rasprostranjenost u jakom je kontrastu sa stanjem kod današnjih sisavaca, a naročito kod velikih biljojeda čiji se region "obično ... prostire preko cijelog jednog kontinenta."

Izvori

• • Nepoznat parametar: coauthors
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• Dinosaurs in the Deep
• • Nepoznat parametar: authorlink
  • Nepoznat parametar: jstor
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• Dodson, Peter & Britt, Brooks & Carpenter, Kenneth & Forster, Catherine A. & Gillette, David D. & Norell, Mark A. & Olshevsky, George & Parrish, J. Michael & Weishampel, David B. The Age of Dinosaurs. Publications International, LTD. p. 137. ISBN 0-7853-0443-6.
• • Nepoznat parametar: coauthors
  • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  
• Lehman, T. M., 2001, Late Cretaceous dinosaur provinciality: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, str. 310. - 328.
• • Nepoznat parametar: issue
  • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  

Vanjske poveznice

• Potonuli ostaci dinosaura