Cookovo Otočje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 516790 od 13. svibnja 2022. u 08:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Cookovo Otočje
Cook Islands
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Te Atua Mou E (Bog je istina)
Položaj Cookovoga Otočja
Glavni grad Avarua
Službeni jezik engleski, kukovski maorski
Državni vrh
 - Kraljica Elizabeta II.
 - Predsjednik Vlade Jim Marurai
Neovisnost ovisni teritorij; samouprava u slobodnom udruženju sa Novim Zelandom od 4. kolovoza 1965.
Površina 225. po veličini
 - ukupno 240 km2
 - % vode ... %
Stanovništvo 219. po veličini
 - ukupno (2005) 21.388
 - gustoća .../km2
Valuta novozelandski dolar (NZD). Postoje lokalni apoeni (kukovootočni dolar) od 5$, 2$ i 1$ koje se ne može koristiti drugdje. (cent)
Pozivni broj +682
Vremenska zona UTC -10
Internetski nastavak .ck

Cookovo Otočje (eng. Cook Islands, hrv. također Cookovi otoci, Kukovi otoci), su samoupravna parlamentarna demokracija u slobodnom pridruženju sa Novim Zelandom.

Ovih 15 malih otoka u južnom Tihom oceanu imaju ukupnu površinu od 240 km².

Povijest

Otočje su između 9 i 12 stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606. je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773. pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900. prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965. dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Maori Cookovog Otočja
Plaža na Rarotongi, Cookovo Otočje.

Cookovo Otočje pripada polinezijskomu govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10.000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1.000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 pr. Kr. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.

Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.

Cookovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Kukovih otoka

Otoci

Vanjske poveznice

  1. REDIRECT Predložak:Australija i Oceanija


P countries.png Nedovršeni članak Cookovo Otočje koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.