Bahá'í svetišta

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Bahá'í svetišta ili Bahá'í centar svijeta su skupina duhovnih i upravnih građevina Bahá'í vjere na sedam različitih lokaliteta: Hram Bahá'u'lláha kod Akre, Bábovo svetište i vrtovi na planini Karmel, te tzv. "Bahá'í luk" u Haifi, i druge građevine u Haifi i zapadnoj Galileji.

Ove građevine su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji zbog "dubokog duhovnog značaja i svjedočanstva snažne tradicije hodočašća Bahá'í vjere koja je nastala prije stotinu godina i od tada je privukla brojne vjernike iz cijeloga svijeta. Ova mjesta također imaju veliki značaj kao sveta mjesta povezana s dva osnivača Bahá'í vjere".^[1]

Popis lokaliteta

Ime	izgradnja	Lokacija	Koordinate	Opis
Bahá'u'lláhovo svetište	1892.	Akra	32°56′36″N 35°05′32″E / 32.94333°N 35.09222°E / 32.94333; 35.09222	Ovo svetište je najsvetije mjesto Bahá'íma i mjesto prema kojemu se okreću pri molitvi (kibla). Nalazi se uz vilu Bahji u kojoj je preminuo Bahá'u'lláh, osnivač vjere, i u njemu su položeni njegovi posmrtni ostaci. Sastoji se od središnje prostorije s malenim unutarnjim vrtom, staklenim vijencem potkrovlja i slojeva tepiha na unutarnjim zidovima.
Bábovo svetište	1909.	Haifa	32°48′52″N 34°59′14″E / 32.81444°N 34.98722°E / 32.81444; 34.98722	Građevina s kupolom na visokom tamburu s 18 prozora iznad osmerokutnog svetišta koje je okruženo kolonadom arkada je mjesto gdje je Bahá'u'lláhov sin `Abdu'l-Bahá 1891. godine položio tijelo Bába, njegova prethodnika u osnivanju vjere Bahá'í. Građevinu s raskošnim vrtom s devet koncentričnih lukova dovršio je Bahá'u'lláhov unuk, Shoghi Effendi. Ono se smatra drugim najsvetijim mjestom Bahá'íja koje svake godine privlači stotine tisuća hodočasnika.
Bahá'í luk	1961.-	Karmel, Haifa	32°48′52″N 34°59′13″E / 32.81444°N 34.98694°E / 32.81444; 34.98694	Luk je skupina administrativnih zgrada Bahá'í vjere koji uključuje "Sjedište univerzalne kuće pravde", "Sjedište internacionalnog obrazovnog centra", "Internacionalni arhiv" i "Centar za studij svetih tekstova", izgrađenih od 1961. do danas u neoklasicističkom stilu. Unutar luka kojeg čine ove građevine nalazi se vrt u kojem se nalaze mauzoleji svete obitelji Bahá'íja.
Druga zapadnjačka hodočasnička kuća	do 1920-ih	Haifa		Ova građevina je služila za hodočasnike Bahá'í vjere s zapada tijekom prve polovice 20. stoljeća. Nalazi se u Ulici Haparsim br. 10. i danas je u njoj Ured internacionalne zajednice Bahá'íja.
Istočnjačka hodočasnička kuća	nakon 1909.	Haifa		Izgradio ju je `Abdu'l-Bahá nakon što je položio Babove ostatke u njegovo svetište i služila je kao kuća za hodočasnike iz Perzije, zbog čega je zovu "istočnjačka". Nakon 1951. god. prima sve hodočasnike.
`Abbúdova kuća	1868.	Akra		Ovo je privatna kuća u kojoj je Bahá'u'lláh bio primoran živjeti u kućnom pritvoru nakon što ga je osmanski sultan utamnjičio u Citadeli u Akri. Tu je naspisao svoje djelo Kitáb-i-Aqdas.
Ridvanov vrt	18. stoljeće	Akra		To je otok okružen kanalima gdje je Bahá'u'lláh uživao sa svojim vjernicima nakon 20 godina uzničenja. Doslovan prijevod njegova imena bi bio "Rajski vrt".
Mazra'ih	prije 1877.	Mazra'a		Ova kuća 6 km sjeverno od Akre je izvorno pripadala `Abdu'lláh paši i tu je so 1879. godine Bahá'u'lláh s obitelji provodio svoja ljeta.