Claus von Stauffenberg

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 514484 od 13. svibanj 2022. u 00:38 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Claus von Stauffenberg
pukovnik Claus von Stauffenberg
pukovnik Claus von Stauffenberg
pukovnik Claus von Stauffenberg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 15. studenog 1907.
Mjesto rođenja Jettingen, Bavarska
Datum smrti 21. srpnja 1944.
Mjesto smrti Berlin, Njemačka
Nacionalnost Nijemac
Puno ime Claus Phillip Maria Graf
Schenk von Stauffenberg
Titule grof
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1926.1935.
1935.1944.
Čin Pukovnik
Ratovi Drugi svjetski rat
Važnije bitke Invazija na Francusku
Vojska Reichswehr
Wehrmacht
Rod vojske kopnena
Odlikovanja Viteški križ željeznog križa
Željezni križ
Njemački križ u zlatu

Claus Phillip Maria Graf Schenk von Stauffenberg (Jettingen, 15. studenog 1907. - Berlin, 21. srpnja 1944.), njemački aristokrat, časnik i sudionik puča poznatijeg pod nazivom Operacija Walküre.

Vojni životopis[uredi]

  • 1926. Ulazak u bamberšku konjičku pukovniju 17.
  • 1936. Nastavnik na ratnoj akademiji u Berlinu.
  • 1938. Poziv u stožer tenkovske divizije "Hoepners".
  • 1939. S divizijom Hoepners sudjeluje u napadu na Poljsku.
  • 1940. Sudjeluje u napadu na Francusku.
  • 1943. Pukovnik u stožeru 10. tenkovske divizije u Africi, teško ranjen.
  • 1944. Pukovnik i zapovjednik stožera pričuve pod general-pukovnikom Frommom.

Odlikovanja[uredi]

Atentat na Hitlera i sudjelovanje u operaciji Walküre[uredi]

Stauffenberg je na početku svoje karijere fasciniran idejom nacionalsocijalizma. Na dan kada nacionalsocijalisti preuzimaju vlast (30. siječnja 1933.), u Bambergu organizira slavlje. Njegovo odbijanje od nacionalsocijalizma počinje tek s „kristalnom noći“ (9./10. studenoga 1938.) kada pripadnici SA-a i SS-a organizuju prve masovne napade na ustanove, trgovine i kuće židovskog pučanstva. Za vrijeme njegovog boravka u vojnoj bolnici poslije ranjavanja u Africi, Stauffenberg se sve više predaje ideji eliminacije Hitlera.

Realnu mogućnost izvedbe vidi tek sa svojim radom u stožeru pričuve i mogućnošću ulaza u Vučju jazbinu (Wolfsschanze), te pristupu sastancima s Hitlerom.

20. srpnja 1944. godine, Stauffenberg u jednoj aktovci unosi skrivenu bombu i postavlja je u blizini Hitlera ispod stola od hrastovine i izlazi iz barake. Još prije detonacije, jedan od časnika (vjerojatno general-bojnik Warlimot ili Jodl) pomiče torbu malo dalje ispod stola jer mu smeta pri pogledu na kartu. Ovoj slučajnosti Hitler zahvaljuje život u tom trenutku.

Poslije atentata, Stauffenberg slijeće u Berlin, uvjeren da je Hitler mrtav. Uvjeren u ovo, on moli general-pukovnika Fromma da pokrene operaciju “Walküre” (podizanje vojne rezerve u slučaju smrti Hitlera i zauzimanje svih važnih državnih objekata te organizacija i preuzimanje vlasti). U međuvremenu Joseph Goebbels uspijeva razgovarati s Hitlerom i Fromma uvjeriti da Hitler nije mrtav. Poslije jednog telefonskog razgovora s Hitlerom, iako je znao za atentat, Fromm uhićuje Stauffenberga i daje ga u dvorištu svoga zapovjednog ureda strijeljati.

Drugi projekti[uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Claus von Stauffenberg