Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vladimir Šterk

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 50647 od 23. kolovoz 2021. u 05:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Datoteka:Slavko Šterk, Draškovićeva 30, Zagreb, 1928.jpg
Vladimir Šterk: Stambeno poslovna uglovnica Rosinger - Jungwirth, Draškovićeva 30, Zagreb. 1930. – 1931.

Vladimir Šterk (Zagreb, 5. siječnja 1891. - Zagreb, 6. ožujka 1941.) hrvatski arhitekt.

Životopis

Rođen je u židovskoj obitelji, od oca Vjekoslava-Aloisa i majke Line, rođene Jellinek. Završio je pučku školu, a zatim maturirao u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Pohađao je Češku visoku tehničku školu, nakon završetka Prvoga svjetskog rata Češke visoke tehničke nauke (ČVUT) u Pragu u razdoblju od 1911.- 1918. godine, gdje je diplomirao 19. ožujka 1921. godine. Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu i bio zarobljen u Rusiji, gdje je proučavao rusku drvenu vernakularnu arhitekturu.

Nakon diplome bio je zaposlen u od 25. ožujka do 30. svibnja 1921. godine u Tehničkoj poslovnici Građevinskog poduzeća "Špiller, Juzbašić i Šurina", a od 1. lipnja 1921. godine do sredine 1923. godine u Poslovnici Ignjat Fischer. Prema biografiji u katalogu izložbe "Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938." bio je zaposlen u Gradskom građevnom uredu u Zagrebu. Prema nekrologu bio je jedan od prvih asistenata na Tehničkoj visokoj školi, kasnije Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1922. godine bio je član osnivačkog odbora društva "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". 22. ožujka 1922. godine položio je praktični ispit za arhitekta. Od 11. veljače 1925. bio je ovlašten za obavljanje javne prakse iz arhitektonske struke na cijelom području Kraljevine SHS, a 17. svibnja 1925. godine položio je propisanu prisegu kao ovlašteni civilni inženjer. Od 1923. godine bio je samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu. 1929. godine projektirao je dio unutarnjeg uređenja jugoslavenskog paviljona u Barceloni, kojega je projektirao arhitekt Dragiša Brašovan. Projektirao je i izveo mnogo vila, stambenih kuća i drugih zgrada u Zagrebu, zagrebačkoj okolici, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima.[1]

1931. godine sudjelovao je na I. izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu, 1932. godine na izložbi Kluba arhitekata sekcije UJIA u Zagrebu, a 1938. godine na izložbi "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" u Zagrebu, gdje je i umro 6. ožujka 1941. godine, ostavivši udovicu Aleksandrinu rođ. Favalle, te sinove Veljka i Vojka, koji su nastavili živjeti u Zagrebu do 1949. godine, kada su iselili u Izrael.

Kronološki popis značajnih izvedenih zgrada

  • Poslovna zgrada Slavonija d.d., Savska cesta 23, Zagreb. 1923. (navod arhitekta Stjepana Planića)
  • Ugrađena stambena najamna zgrada Omega d.d. za gradnju kuća, Ulica Kralja Zvonimira 3, Zagreb. 1923. - 1924.
  • Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Präger, Gundulićeva 3, Zagreb. 1926. - 1927.
  • Samostojeća stambena zgrada Schönbaum, Tuškanac 25, Zagreb. 1926.
  • Ugrađena uglovna stambena trgovačka i poslovna najamna zgrada Gross, Britanski trg 12, Zagreb. 1927. – 1928.
  • Samostojeća stambena zgrada Bogdanović, Tuškanac 90, Zagreb, 1927. - 1929.
  • Ugrađena uglovna najamna zgrada Draganec, Trg Kralja Petra Krešimira IV. 17, Zagreb. 1927. - 1928.
  • Pregradnja ugrađene stambene najamne zgrade u ugrađenu stambenu i trgovačku najamnu zgradu Jureša, Prilaz Gjure Deželića 43, Zagreb. 1928. - 1931.
  • Samostojeća stambena zgrada Bedeković - Schindler, Grškovićeva 15, Zagreb. 1928. - 1930.
  • Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Ebenspanger, Ilica 15, Zagreb. 1929. - 1930.
  • Ugrađena uglovna stambena i trgovačka najamna zgrada Eisenstädter, Prilaz Gjure Deželića 85, Zagreb. 1930. - 1931.
  • Samostojeća stambena zgrada Mosinger, Pantovčak 112, Zagreb. 1930. - 1931.
  • Stambeno poslovna uglovnica Rosinger - Jungwirth, Draškovićeva 30, Zagreb. 1930. – 1931.
  • Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Eisenstädter, Ilica 186. 1930. - 1931.
  • Sklop ugrađenih stambenih i poslovnih javnih zgrada Hrvatskog Radiše, danas MORH, Ulica Kralja Zvonimira 12, Zagreb. 1931. - 1934.
  • Samostojeća stambena zgrada Radan, Jabukovac 39, Zagreb. 1931. – 1932.
  • Pregradnja pročelja ugrađene stambene i trgovačke zgrade Mažić, Radićeva 29, Zagreb. 1934.
  • Ugrađena upravna i stambena javna zgrada Javne Burze Rada, suautor arhitekt Jovan Korka, Ulica Kralja Zvonimira 15, Zagreb. 1935. - 1937.
  • Planinarski dom Runolist, Sljeme, Zagreb. 1935. – 1936.
  • Ugrađena stambena najamna zgrada Pick, Dežmanova 8, Zagreb. 1935. - 1936.
  • Ugrađena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada Radničke Komore u Zagrebu, suautor arhitekt Jovan Korka, Trg Kralja Petra Krešimira IV. 2, Zagreb. 1935. - 1938.
  • Samostojeća stambena zgrada Fürst, Babonićeva 35, Zagreb. 1936. - 1937.
  • Poluugrađena stambena zgrada Kranjčec, Gajdekova 16, Zagreb. 1936. - 1937.
  • Ugrađena stambena najamna zgrada Medved, Arnoldova 4, Zagreb. 1937.
  • Samostojeća stambena zgrada Neumann, Pantovčak 103A, Zagreb. 1939.
  • Ugrađena stambena i trgovačka najamna zgrada Pećina, Kukuljevićeva 6, Zagreb. 1940. - 1941.

Literatura

  • "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" (katalog izložbe, Zagreb, 1938.),
  • Vladimir Potočnjak: "Arhitektura u Hrvatskoj 1888. - 1938." (Građevinski vjesnik, br. 4 -5, Zagreb, 1939.),
  • Stjepan Planić: "Pedeset godina arhitekture u Hrvatskoj" (Časopis Književnik, br. 2, Zagreb, 1939.),
  • Željka Čorak: "U funkciji znaka" (NZMH, Zagreb, 1981.),
  • Tomislav Premerl: "Hrvatska moderna arhitektura između dva rata" (NZMH, 1989.),
  • Darko Kahle: "Zagrebačka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine" (Prostor, 12[2004] 1[27], 2004.)[2]
  • Vanja Žanko i Silvija Limani: "Mladost i starost zagrebačkih vila" (katalog izložbe, Modulor, Zagreb, 2005.),
  • Darko Kahle: "Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941." (Prostor, 16[2008] 2[36], 2008.), sa životopisom, bibliografijom, katalogom projekata i izvedenih zgrada.