Arabatska prevlaka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 505139 od 1. svibanj 2022. u 17:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Položaj Arabatske prevlake
Fotografija Sivaša i Arabata iz zraka

Arabatska prevlaka (ukrajinski: Арабатська стрілка, ruski: Арабатская стрелка, krimskotatarski: Arabat beli) je ime za uski i dugi sprud koji se prostire uz istočnu obalu Krima.[1]

Geografske karakteristike[uredi]

Arabat je uska (od 270 m do 8 km) i 113 km dug pješčani sprud koja razdvaja slana jezera Sivaša od Azovskog mora.[1]

Ime[uredi]

Prevlaka se obično naziva Arabatska strjelica ((ukr.) Арабатська стрілка, Arabatska strilka; (krim. tat.) Arabat beli; (rus.) Арабатская стрелка, Arabatskaya strelka). Podrijetlo ovog imena nije poznato, ali seže do sredine 19. stoljeća.[2]

Ime prevlake može biti vezano za tvrđave Arabat, osmanske utvrde iz 17. stoljeća na južnom ulazu u prevlaku. Druga mogućnost je da "Arabat" potječe ili od arapskog "rabat" što znači "vojni post" ili arapskog "rabad" što znači "predgrađe".[3]

Geografija i geologija[uredi]

Arabatska prevlaka dugačka je 112 km,[4] i široka od 0,270 do 8 km;[2][5][6] Površina joj je 395 km2 što daje prosječnu širinu od 3,5 km. Prevlaka je niska i ravna na strani Azovskog mora, dok je obala okrenuta Sivašu razvedenija. Sadrži dva područja koja su široka 7–8 km i imaju brda boje smeđe gline; Nalaze se 7,5 km, odnosno 32 km od Heničeskog tjesnaca. Gornji slojevi ostalih dijelova prevlake formirani su od pijeska i školjaka ispranih tokovima Azovskog mora. Voda uz obalu je plitka, s dubinom od jedva 2 m na nekih 100–200 m od obale.[7] Temperatura vode zimi je oko 0 °C (blizu smrzavanja), 10–15 °C u proljeće i jesen i 25–30 °C u ljeto; a temperatura zraka je gotovo ista.[8]

Povijest[uredi]

Ova prevlaka je relativno mlada, nastala sedimentacijskim procesima oko 12. stoljeća.[9]

Arabatska prevlaka je bila divljina do 1835. godine, kada su izgrađene cesta i pet stanica, u razmacina od 25 do 30 km, za poštansku dostavu. Kasnije, u 19. stoljeću, na prevlaci je nastalo 25 seoskih i 3 vojna naselja i jedno selo po imenu Arabat. Seosko stanovništvo brojilo je oko 235 ljudi, a uglavnom su se bavili ribarstvom, poljoprivredom i proizvodnjom soli. Ova posljednja aktivnost tradicionalna je za regiju zbog ogromnih područja plitke i vrlo slane vode u sivaškim lagunama. Proizvodnja soli u 19. stoljeću iznosila je oko 24.000 tona godišnje samo na Arabatskoj prevlaci.[10]

Danas je prevlaka lječilište, a njegova Azovska strana se koristi kao plaža. Dok je prevlaka geofizički dio Krimskog poluotoka, politički je podijeljena između Ukrajine i Krima. Dio sjeverne polovice prevlake pripada Hersonskoj oblasti (Ukrajina), dok je njegov južni dio, de facto od 2014., dio Ruske Republike Krim.[11][12] Čitava prevlaka je tijekom Ruske aneksije Krima bila okupirana, a Rusija je svoje snage povukla sa sjevernog dijela prevlake u prosincu 2014.[13]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 "Arabat Spit" (engl.). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31528/Arabat-Spit Pristupljeno 20. ožujka 2014 
  2. 2,0 2,1 Shutov, Introduction (Arhivirano 4. veljača 2013.)
  3. Arabat Foretress (Arhivirano 23. ožujak 2014.) (in Russian)
  4. Petrov, V.P. (1964). Geography of the Soviet Union: Physical features. str. 112. https://books.google.com/books?id=MPMnAQAAIAAJ&q=112+km+arabat&dq=112+km+arabat 
  5. V. I. Borisov and E. I. Kapitonov (1973) (rus.). Azov Sea. KKI. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujan 2010.. http://azov.tv/azovsea.html Pristupljeno 20. lipanj 2010. 
  6. "Sivash" (rus.). Great Soviet Encyclopedia. http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00070/78500.htm 
  7. Арабатская стрелка (Arhivirano 22. veljača 2011.) (in Russian)
  8. Shutov, Part 5 (Arhivirano 4. veljača 2013.)
  9. Shutov, Part 4 (Arhivirano 4. veljača 2013.)
  10. Semenov, p.111
  11. Gutterman, Steve. "Putin signs Crimea treaty, will not seize other Ukraine regions". Reuters.com. https://www.reuters.com/article/2014/03/18/us-ukraine-crisis-idUSBREA1Q1E820140318 Pristupljeno 26. ožujak 2014. 
  12. Ukraine crisis timeline, BBC News
  13. "ru:Россия убрала войска с Арабатской стрелки" (rus.). Ukrinform. 9. prosinac 2014.. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpanj 2015.. http://www.ukrinform.ua/rus/news/rossiya_ubrala_voyska_s_arabatskoy_strelki Pristupljeno 14. travanj 2016. 

Vanjske poveznice[uredi]