Bulinac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 502583 od 1. svibnja 2022. u 08:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Bulinac
Bulinac na karti Hrvatska
Bulinac
Bulinac
Bulinac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska županija
Općina/Grad Nova Rača
Najbliži (veći) grad Bjelovar
Nadmorska visina 132 m
Zemljopisne koordinate 45°48′59″N 16°58′55″E / 45.8164757308447°N 16.9818967580795°E / 45.8164757308447; 16.9818967580795
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 285
Pošta 43273 Bulinac
Pozivni broj +385(0)43
Autooznaka BJ
Bulinac na karti Bjelovarsko-bilogorska županija
Bulinac
Bulinac
Bulinac na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije
Bulinac.JPG
Bulinac

Bulinac je naselje u općini Nova Rača u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Ime naselja nastalo je prema turskoj riječi "bula", što znači "žena muslimanka". Prema legendi, za vrijeme Turaka na mjestu današnjeg naselja, jedna Turkinja bula kupala je svoje dijete u potoku. Riječ "bulinac" znači bulino dijete.

Bulinac se nalazi na državnoj cesti D28 na dionici BjelovarVeliki Zdenci. Nalazi se i na trasi buduće autoceste A13, koja je u izgradnji. Autocesta će prolaziti kroz nenaseljeni dio Bulinca. Kroz Bulinac je prolazila željeznička pruga Bjelovar – Garešnica od 1913. godine do 1968. godine, kada je ukinuta. S vremenom su uklonjene tračnice. U Bulincu je rođen 1866. godine Lavoslav Singer industrijalac židovskoga porijekla, koji je imao značajan utjecaj na razvitak Bjelovara. Bio je jedan od vodećih financijera i predstavnik koncesionara koji su izgradili prugu Bjelovar-Garešnica/Grubišno Polje.

Prizor iz Bulinca.

U vrijeme Austro-Ugarske u Bulinac su se doselili Česi i Mađari. Česi su izgradili kapelu sv. Ćirila i Metoda početkom 20. stoljeća. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bulincu su bile oružane bitke. Nakon rata, podignut je spomenik poginulim pripadnicima Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, koji su bili većinom iz Vojvodine.

Stanovništo se pretežno bavi poljoprivredom. U mjestu je područna osnovna škola u sastavu OŠ Nova Rača, ambulanta, ljekarna, poljoprivedna ljekarna, nekoliko trgovina, obrtničkih i ugostiteljskih radnji, nogometno igralište, trafostanica, vatrogasni dom, groblje i mrtvačnica.

Za vrijeme Domovinskog rata poginuli su mještani: Josip Grahovac, Marijan Vučinić, Mario Devetak.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 388 stanovnika[1] te 124 obiteljskih kućanstava[2].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Izvori