Brezno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 498814 od 30. travnja 2022. u 18:56 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Brezno. Za druga značenja pogledajte Brezno (razdvojba).
Brezno
Gradski trg
Gradski trg
Grb Breznog
Grb
Koordinate: 48°48′N 19°38′E / 48.8°N 19.633°E / 48.8; 19.633
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Tomáš Abel
Površina
 - Ukupna 121 km²
Visina 498 m
Stanovništvo (31. prosinca 2006.)
 - Grad 22.116
 - Gustoća 181 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 97701
Pozivni broj +421 (0)43
Registarska oznaka BR
Službena stranica www.brezno.sk
Zemljovid
Brezno na karti Slovačka
Brezno
Brezno

Brezno (mađ. Breznóbánya, njem. Bries, Briesen, između 1927. i 1948. Brezno nad Hronom) grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Povijest

Lokalitet je naseljen od prapovijesti, a današnji su grad osnovali njemački rudari, koji su podigli tipične četverokutne bedeme u ranom 13. stoljeću. Prvi pisani dokaz o postojanju grada je iz 1265., kada je kralj Bela IV. izdao povelju za lovce iz područja Liptov dopuštajući im da koriste šumu oko naselja, poznatog kao Berezuno . Ime grada izvedeno je iz slovačke riječi "breza". U devetnaestom stoljeću Brezno je bilo tipični slovački grad i jedan od centara slovačkog nacionalnog pokreta. Nakon Drugog svjetskog rata razvija se u industrijski grad.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. 1. 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 22.745 22.891 22.221 21.534 20.889 20.736

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 22.875 stanovnika, od čega 92,85 % Slovaka, 4,63 % Roma, 0,80 % Čeha i 0,22 % Mađara.[3] Prema vjeroispovijesti 66,89 % su rimokatolici, 18,54 % ateisti, 8,57 % luterani i 0,98% grkokatolici.[3]

Gradovi prijatelji

Izvori

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Slk oznaka(engl.)