Brazilin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 497711 od 30. travnja 2022. u 14:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Lua error in Modul:Kemijski_identifikatori at line 3: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Brazilin
Script error: No such module "Wikidata".
Kemijska struktura brazilina
Kemijska struktura brazilina
Brazilin 3D spacefill.png
IUPAC nomenklatura (6aS, 11 bR) -7,11b-dihidro-6H-indeno
[2,1-c] kromen-3,6a, 9,10-tetrol
Ostala imena Brazilin
Prirodno crvena 24
CI 75280
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa 286,283 g·mol−1
Izgled Blijedožute kristalne iglice
Talište 250 °C
Struktura
Sigurnosne upute
NFPA 704.svg
 
 
 
 
Znakovi opasnosti
Nepoznati znak opasnosti
nepoznat znak opasnosti
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Brazilin je prirodno bojilo, C16H1405, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama. Brazilein, C16H1205 (CI 75280), kristalizira u obliku srebrnosjajnih listića. Topljiv je u alkalijama (tamnocrvena boja) i u vrućoj vodi (narančasta fluorescencija). Brazilein se nalazi u drveću roda Caesalpinia (lat. Caesalpinia crista, C. brasiliensis i druge). Upotrebljava se za bojenje vune i svile, a boja ovisi o močilu. Močilo s aluminijskim solima daje ljubičastu boju, s kositrenim solima narančastosmeđu, a sa željeznim solima ljubičastosivu. Metalni kompleksi služe kao pigmenti za izradu slikarskih boja. Brazilein se upotrebljava kao oksidometrijski indikator i za bojenje histoloških preparata. [1]

Prirodna bojila

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Heterociklička prirodna bojila

Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.

Brazil-drvo

Brazil-drvo (port. brasa: žar od germ. brasa) ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata) je crveno, tvrdo i žilavo drvo; raste u Južnoj Americi (po tom je drvetu dobio ime Brazil); pod istim se imenom prodaje i drvo drugih vrsta Caesalpinia. Upotrebljava se za dobivanje crvene tinte i crvene boje, a služi i u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu. [2]

Slike

Caesalpinia-echinata-Rinde.JPG PAUBRASILjbsp.jpg Brazilwood Paubrasilia echinata square blank.jpg Caesalpinia-echinata.jpg
Crvena kora brazil-drva (lat. Caesalpinia echinata). Po brazil-drvetu Brazil je dobio ime. Srž ili gredica (daska) od brazil-drveta. Brazil-drvo ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata)

Izvori

  1. "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. brazil-drvo, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 13. 8. 2020.