Loredan
Grb obitelji Loredan | |
Država | Mletačka Republika Papinska Država Sveto Rimsko Carstvo Austrijsko Carstvo |
Posjedi | Barban i Rakalj, Antiparos, Bertinoro, Ormelle |
Etničko podrijetlo | Loreo, Veneto ili Rim, Lazio |
Mlađe linije |
|
Utemeljenje | 1015, vjerojatno i ranije |
Utemeljitelj | Gaj Mucije Scaevola, po tradiciji |
Naziv Loredan inačica je na venecijanskom jeziku; na talijanskom su ponekad nazivani Loredano. |
Obitelj Loredan mletačka je plemićka obitelj, prisutna i u hrvatskim krajevima. Kroz povijest, obitelj je iznjedrila niz poznatih ličnosti: duždeve, članove različitih državnih vijeća, prokuratore, providure, podestate, vojne zapovjednike, pomorske kapetane, crkvene velikodostojnike, književnike i odvjetnike.
Obitelj je bila politička dinastija tijekom kasnog srednjeg vijeka, renesanse i ranog modernog perioda, s brojnim članovima koji su nosili plemićke i političke titule u zemljama diljem Mediterana. Iako su Loredani bili zagovornici tradicionalne, pomorske orijentacije Venecije i s nepovjerenjem promatrali njezino širenje na talijansko kopno (Terraferma), odigrali su ključnu ulogu u razvoju i povijesti Mletačke Republike. Obitelj je bila značajna u Ratu Lige Cambrai, u kojem je dužd Leonardo Loredan vodio Veneciju do pobjede protiv Papinske Države, što je rezultiralo time da je papa morao obitelji Loredan platiti financijsku nagodbu od oko 500 000 dukata, ogromnu količinu novaca. Nadalje, mnogi su se njezini članovi istakli kao admirali i generali u obrani Europe od osmanskih osvajanja u Mletačko-osmanskim ratovima.
Obitelj je također odigrala presudnu ulogu u stvaranju moderne opere s Accademia degli Incogniti (hrv. Akademija nepoznatih), poznata i kao Loredanska akademija, te je naručila mnoga umjetnička djela slikara Venecijanske škole, uključujući umjetnike kao što su Giovanni i Gentile Bellini, Giorgione, Vittore Carpaccio, Tizian, Tintoretto, Paolo Veronese, Palma Mlađi, Canaletto i Francesco Guardi, između ostalih.
Obitelj je u srednjem vijeku prikupila veliko bogatstvo u profitabilnoj trgovini svile i začina, te je njihovo bogatstvo vjerojatno doseglo vrhunac u 18. stoljeću, kada su posjedovali stotine imanja i goleme zemljišne posjede na teritorijima Republike, prvenstveno u Venetu, Furlaniji, Istri i Dalmaciji. Također su sudjelovali u srednjovjekovnoj trgovini robljem, te su više puta optuženi za lihvarenje, korupciju i ubojstva, često od strane dugogodišnjih političkih suparnika poput obitelji Faliero i Foscari.
Pod loredanskom vladom, prvi židovski geto na svijetu stvoren je u Veneciji 1516. godine, iako su se neki članovi obitelji u Senatu zalagali za smanjenje iznosa koji su Židovi morali platiti za svoje "ponašanje". U 17. stoljeću Loredani su davali podršku i prihvaćali Židove koji su pristizali u Veneciju, od kojih je nekoliko usvojilo ime 'Loredan' kao priznanje velikodušnosti obitelji.
Zanimljivo je da su Loredani bili jedna od rijetkih obitelji u kojima je feudalno vlasništvo imanja mogla naslijediti žena, što se očitovalo u njihovim istarskim posjedima Barbanu i Raklju.
Danas je grb Loredana, na kojem se nalazi šest cvjetova lovora (ili ruže) na štitu žute i plave boje, prikazan na brojnim zgradama i palačama širom teritorija koje je ranije držala Mletačka Republika; od Veneta i Furlanije, Istre i Dalmacije, te u udaljenijim posjedima poput Jonskih otoka i Krete. U Veneciji je urezan čak i u most Rialto i pročelje Bazilike sv. Marka.
Podrijetlo i etimologija
Podrijetlo obitelji nije potpuno jasno.
Neki su povjesničari podrijetlo obitelji ispratili do obitelji Mainardi, koja potječe od Gaja Mucija Scaevole, koji je stoga uzet kao tradicionalni začetnik obitelji Loredan. Potom su stekli prezime Laureati zbog povijesne slave svojih predaka. Također, prema legendi, osnovali su grad Loreo 816. godine, a preselili se u Venecijansku lagunu 1015. godine. Međutim, prve pisane reference o obitelji potječu iz 11. stoljeća.
Prema onome što je talijanski filozof iz 16. stoljeća Jacopo Zabarella napisao u svojoj knjizi Trasea Peto, Loredani su već bili gospodari Bertinora u Emiliji-Romagni i bili su iz slavne drevne loze porijeklom iz Rima, gdje su stekli veliku slavu za brojne pobjede koje su postigli u bitkama.[1] Rimljani su ih stoga nazivali Laurae, zatim Laureati zbog njihove izvrsnosti i kasnije Lauretani zbog korupcije, zbog čega su protjerani iz Bertinora. Potom su otišli u Ferraru, i na kraju u Veneciju, gdje su izgradili dvorac Loredo. Zbog njihove plemenitosti, kao i zbog bogatstva koje su posjedovali, Republika ih je 1080. pripisala svom vijeću, s osobom Marca Loredana. Zabarella također spominje da je obitelj posjedovala otok Antipario (danas Antiparos, Grčka) u Egejskom moru, te županiju Ormelle u provinciji Treviso.[2]
Ime može značiti i "onaj dolazi iz Lorea", što opisuje osobu koja je iz istoimenog grada u Venetu. Građani Lorea danas se nazivaju "Loredani".
Ime obitelji također može potjecati od riječi za lovor, simbol trijumfa i plemenitosti. Na grbu obitelji Loredan nalazi se šest cvjetova lovora.
Osim venecijanske grane, postojala je i sicilijanska grana obitelji (Loredani od Sicilije).[3]
Obiteljske grane
Kroz povijest, obitelj je bila organizirana i podijeljena u mnoge grane, od kojih je većina tradicionalno dobila ime po venecijanskim toponimima, kao što je bilo uobičajeno kod mletačkog plemstva. Neke od loza su: Santo Stefano, San Pantaleone della Frescada, San Cancian, San Vio, Santa Maria (Formosa i Nova), San Luca, San Marcilian, Sant’Aponal itd.
Santo Stefano
Obiteljska grana Santo Stefano bila je nastanjena u Palazzo Loredan a Campo S. Stefano. Začetnikom ove grane smatra se Gerolamo Loredan di S. Vitale, otac dužda Leonarda Loredana (vl. 1501.-1521.). Osim Leonarda, grana je dala i dužda Francesca Loredana (vl. 1752.-1762.). Ova je grana također bila značajna jer su njezini članovi bili feudalni vlasnici Barbana i Raklja u Istri, koje su stekli na aukciji 1535. godine za 14.700 dukata. Glavna linija grane Santo Stefano završila je s Andreom di Girolamo Loredanom, koji je umro mlad 1750. godine, iako je ogranak izumro 1767. smrću Giovannija Loredana, brata dužda Francesca.[4]
San Pantaleone della Frescada
Obiteljska grana San Pantaleone della Frescada bila je naseljena oko crkve San Pantaleone Martire u venecijanskoj četvrti Dorsoduro. Ova grana dala je dužda Pietra Loredana (vl. 1567.-1570.).
San Cancian
Obiteljska grana San Cancian bila je nastanjena u Palazzo Loredan a San Cancian u venecijanskom okrugu Cannaregio. Ova grana je iznjedrila slavnu dinastiju admirala, uključujući Pietra Loredana (1372.-1438.) i Alvisea Loredana (1393.-1466.), kao i vojvodu od Kandije Giovannija Loredana (u. 1420.).
San Vio
Obiteljska grana San Vio (s Palazzo Loredan Cini) bila je nastanjena u Campo San Vio u venecijanskoj četvrti Dorsoduro. Ova loza postoji i danas.
Santa Maria
Obiteljska grana Santa Maria svoje ime dobiva po župama Santa Maria Formosa i Santa Maria dei Miracoli, oko kojih je povijesno bila naseljena. Njezinim rodonačelnikom smatraju se admiral i prokurator Pietro Loredan, te njegovi sinovi Giacomo i Polo. Jedan od najistaknutijih članova je Antonio Loredan, guverner mletačke Dalmacije, Albanije i Moreje, poznat po uspješnoj obrani Skadra 1474. godine od Osmanlija. Također je služio kao generalni kapetan mora venecijanske mornarice, kao i njegov otac i djed. Giovanni Loredan, gospodar Antiparosa, značajan je za izgradnju dvorca Antiparos 1440. godine i dovođenje stanovnika na otok o svom trošku. Giovanni Francesco Loredan bio je književnik i političar koji je svojom Accademia degli Incogniti odigrao značajnu ulogu u stvaranju moderne opere.
Dio obiteljske grane Santa Maria naseljen je na otoku Ugljanu od 18. stoljeća. Općenito nisu koristili ime Loredan u 19. i 20. stoljeću, iako su neki članovi obitelji bili poznati kao Santa Maria. Potomci loze danas još uvijek žive na otoku, kao i u Londonu.
Povijest
Podrijetlom im se zna još iz 11. stoljeća. Njezini su članovi XV–XVII. st. bili biskupi, duždevi, podestati, zapovjednici mlet. postrojbi, pisci. Obitelj je bila vrlo razgranata, a za istarsku su povijest vezani Loredani iz loze Santo Stefano, značajni kao vlasnici barbansko-rakljanskog feuda, koji je u njihove ruke dospio 1536. kupnjom na javnoj dražbi za iznos od 14760 dukata (vlasnicima su postali braća Lunardo, Lorenzo i Francesco). Za barbansku su povijest vezani Girolamo (XVI.st.) i Giovanni (XVIII.st.). Jedna loza obitelji postojala je u Kopru. Značajni su rašporski kapetani Nicolò (1553.–56.) i Costantin (1660.–81.), te generalni providur i inkvizitor Marco, koji se istaknuo tijekom Uskočkog rata kada je 1615. od napada nadvojvodine vojske uspješno obranio utvrdu Dvigrad, a 1616. njegovim je zalaganjem privremeno osvojen austrijski kaštel Tinjan, zauzimanje kojega je značajna prekretnica u dotadašnjem načinu borbe. Ostali istaknutiji članovi: Giacomo (XV.st.), podestat Milja; Lodovico (XV.st.), podestat Svetoga Lovreča Pazenatičkoga; Leonardo (XVI.st.), mlet. kapetan; Francesco (XVI.st.), kaštelan pazinske utvrde tijekom mlet. okupacije 1508–09; Piero (XVII.st.), podestat kaštela Motovuna; Polo (XVII.st.), koparski kapetan i podestat; Domenico (XVIII.st.), puljski knez-providur; Teodor Loredan Balbi, posljednji novigradski biskup.[5] U Veneciji je njihova romanička palača Ca' Loredan.
Grb
Na grbu obitelji Loredan nalazi se štit žute (gore) i plave boje (dolje) na kojem je prikazano šest cvjetova lovora; tri u žutom i tri u plavom dijelu. Na vrhu grba stoji corno ducale, ceremonijalna kruna i poznati simbol mletačkoga dužda.
Grb je prikazan na mnoštvu zgrada i palača na teritorijima koje je prethodno posjedovala Mletačka Republika; od Veneta i Furlanije, Istre i Dalmacije, te u udaljenijim posjedima poput Jonskih otoka i Krete. U Veneciji, grb je čak urezan u most Rialto i pročelje Bazilike svetog Marka.[6]
Grb na Vratima San Bortolo, Rovigo
Grb na Palači Loredan Vendramin Calergi (detalj)
Palače
Palazzo Loredan dell'Ambasciatore na Canal Grande dobila je svoje popularno ime kao rezidencija veleposlanika Svetog Rimskog Carstva, a carskom veleposlaniku ponudio ju je dužd Francesco Loredan.
Veliki kolekcionar u obitelji bio je Andrea Loredan koji je izgradio palaču na Cannaregiu prema nacrtima Maura Codussija; platio ju je dužd Leonardo Loredan; kupila ga je u osamnaestom stoljeću obitelj Vendramin, a Ca' Loredan Vendramin Calergi danas je poznata po povezanosti s Richardom Wagnerom.
Palazzo Loredan a Campo Santo Stefano danas je Venecijanski institut za znanost, književnost i umjetnost i sadrži biste poznatih Mlečana koji čine Panteon Veneto.
Palazzo Loredan Cini, palača u gotičkom stilu smještena na Canal Grande, ima veliku zbirku dragocjenih umjetničkih djela koja su stalno izložena na prvom katu palače.
Ca' Loredan, također na Canal Grande, danas je dom gradskog općinskog vijeća.
Palazzo Giustinian Loredan i danas je u vlasništvu jedne grane obitelji.
U terrafermi postoje brojne vile Loredan - u gradu Strà na rijeci Brenta; u Paeseu, blizu Trevisa, vila koju je naslikao Francesco Guardi; kod Asola; u Sant'Urbanu, blizu Padove. Na posjedu vile Loredan u Paeseu vinovu je lozu zasadio 1950-ih grof Piero Loredan, a vino se i dalje proizvodi pod oznakom Conte Loredan Gasparini.[7]
Palazzo Loredan-Porcia, Pordenone, Friuli-Venezia Giulia
Villa Loredan, Paese
Barchessa Loredan, Selva del Montello
Villa Razzolini Loredan, Asolo
Villa Nani Loredan, Sant'Urbano
Dvorac u Antiparosu, izgradio 1440. Giovanni Loredan
U slikarstvu
Palazzo Loredan dell'Ambasciatore, Francesco Guardi, National Museum Wales
Villa Loredan del Timpano Arcuato, Francesco Guardi, National Gallery, London
Villa Loredan at Paese, Francesco Guardi, Metropolitan Museum of Art, New York City
Villa Loredan at Paese, Francesco Guardi, The Frick Collection, New York City
Capriccio of the Scuola di San Marco from the Loggia of the Palazzo Grifalconi Loredan, Canaletto, 1750., privatna kolekcija
Campo Santo Stefano, Canaletto, c. 1735.-1740., sa Palazzo Loredan a Campo S. Stefano (desno), Royal Collection
Obitelj Loredan u umjetnosti
U slikarstvu
Portret dužda Leonarda Loredana, Giovanni Bellini, 1501., National Gallery, London
Portret dužda Leonarda Loredana, Vittore Carpaccio, Museo Correr, Venecija
Portret dužda Leonarda Loredana, Gentile Bellini, 1501., Dorotheum, Beč
Alegorija pobjede nad Ligom Cambrai, Palma il Giovane, 1590., prikazan dužd Leonardo Loredan, Duždeva Palača, Venecija
The Virgin with Child and Saints adored by Doge Leonardo Loredan, Vincenzo Catena, 1506., Duždeva Palača, Venecija
Dužd Leonardo Loredan daruje kopije zakona iz Venecije veleposlanicima iz Nürnberga, Carlo i Gabriele Caliari, 1588., Duždeva Palača, Venecija
Dužd Leonardo Loredan uručuje pergament Zauliju Naldiju, 1504, Knjižnica Manfrediana, Faenza
Dužd Leonardo Loredan sa četiri plemića, Giovanni Bellini, 1507., Gemäldegalerie, Berlin
Trijumf Venecije, Pompeo Batoni, 1737., prikazan dužd Leonardo Loredan, North Carolina Museum of Art, Raleigh
Portret dužda Pietra Loredana, Jacopo Tintoretto, 1570., Kimbell Art Museum, Fort Worth
Portret dužda Pietra Loredana, Jacopo Tintoretto, 1570., Museum of Fine Arts, Budimpešta
Portret dužda Pietra Loredana, Jacopo Tintoretto
Doge Pietro Loredan Beseeching the Virgin, Palma il Giovane, 1595., Duždeva Palača, Venecija
Portret Giovannija Francesca Loredana, Daniel van den Dyck
Portret dužda Francesca Loredana, Fortunato Pasquetti
Portret dužda Francesca Loredana, Jacopo Guarana
Antonio Loredan (desno) i mladi čovjek, Vittore Carpaccio, 1495., Gallerie dell'Accademia, Venecija
Opsada Skadra, Paolo Veronese, 1585., prikazan Antonio Loredan, Duždeva Palača, Venecija
U kiparstvu
Kip dužda Leonarda Loredana, Girolamo Campagna, 1572, Basilica of Santi Giovanni e Paolo, Venecija
Kip dužda Leonarda Loredana, Palazzo Loredan a Campo S. Stefano, Venecija
Kip dužda Leonarda Loredana, Danese Cattaneo, Birmingham Museum of Art, Birmingham
Doge Leonardo Loredan at the Feet of the Virgin with Saints, Pietro Lombardo, Duždeva Palača, Venecija
Grobnica dužda Leonarda Loredana, Girolamo Grapiglia, 1572., Basilica of Santi Giovanni e Paolo, Venecija
Grobnica Paola Loredana, Basilica of Santi Giovanni e Paolo, Venecija
Kip Andree Loredana, Antonio Rizzo, Museo Correr, Venecija
Kip Angele Loredan Zorzi, Alessandro Vittoria, Kunsthistoriches Museum, Beč
Izvori
- ↑ Jacopo Zabarella (talijanski). Trasea Peto. Padova
- ↑ Venezia, Conoscere. "Famiglia Loredano | Conoscere Venezia" (tal.). https://www.conoscerevenezia.it/?p=9697 Pristupljeno 2. ožujka 2021.
- ↑ Tommaso Nappo (talijanski). Indice Biografico Italiano (3 ed.). str. 837
- ↑ "LOREDAN in "Enciclopedia Italiana"" (tal.). www.treccani.it. https://www.treccani.it/enciclopedia/loredan_(Enciclopedia-Italiana) Pristupljeno 2. ožujka 2021.
- ↑ Istrapedia S. Bertoša: Istarska enciklopedija LZMK: Loredan (pristupljeno 2. veljače 2019.)
- ↑ John Berendt (engl.). The City of Falling Angels. Penguin Press. ISBN 1-59420-058-0
- ↑ "Loredan Gasparini | Venegazzù" (engl.). https://www.loredangasparini.it/?lang=en Pristupljeno 23. veljače 2021.