- PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
Kolodvor Saint-Lazare je serija slika koju je Claude Monet naslikao 1877. godine na pariškom kolodvoru Saint-Lazare, jednog od najvećih i najprometnijih u Parizu. Nakon serija slika u ruralnih krajolika, Monet je naslikao više od desetak slika na ovom kolodvoru koji je doživljavao kao simbol modernog doba. Naime, Monet je pokušao obogatiti svoje motive i težio je tomu da, poput Maneta, Degasa i Caillebottea, bude poznat kao slikar modernog života[1].
Ove slike pokušavaju prikazati sve aspekte kolodvora Saint-Lazare i sve slike imaju slične teme, uključujući i igru svjetlosti koja se filtrira kroz paru lokomotiva, prolivene oblake pare i lokomotive koji dominiraju mjestom. Od tih dvanaest povezanih slika, Monet je između šest i osam od njih izlagao na trećoj impresionističkoj izložbi 1877. godine, gdje su bile među najboljim slikama koje su izložili neki od umjetnika[2]. Émile Zola se divio ovim slikama toliko da su ga inspirirale da 12 godina kasnije napiše roman Čovjek-zvijer.
Ovo je bila prva serija slika u kojoj je Monet proučavao utjecaj promjene svjetla tijekom dana na izgled i obojenost figura. Kasnije je to činio na serijama slika, kao što su Katedrala u Rouenu (1892.-1894.) i Lopoči (1899.-1926.).
Na samoj slici svjetlost ima veliku ulogu, te kroz oblake pare koji ispunjavaju platno raspršuje i čvrste oblike, kao što su gradilište i lokomotive. Monet je bio zaokupljen u prvom redu trenutačnošću i promjenjivošću pojava, te je mnoštvom rasutih mrlja proizvodio osjećaj titranja, kretanja i dinamike površine.[3]. Monetovo nagomilavanje pigmenata je majstorski primjer njegova slikanja u ovom razdoblju pri čemu se slažu brojni tonovi u grudvicama namaza koji se spajaju u jedinstvenu cjelinu samo kada se gledaju iz daljine. Zbog ove tehnike Paul Cézanne je izjavio: „Monet je samo oko, ali Bože moj kakvo je to oko!”
Na nekoliko slika prikazana je velika dvorana koja usprkos svom gemetrijskom metalnom okviru biva prekrivena svjetlošću i bojama, bez opisnih detalja strojeva također[1]. Vlakovi su prikazani s najmanje tri lokomotive, a Monet ih prikazuje kao glavnu temu, a ne kao pozadinske elemente. Nepregledno ih prikazuje, u svom prirodnom elementu, među parom, radnicima i aktivnošću žarke željezničke postaje. Monet, zajedno s većinom većih impresionista pokazao je stalan interes za željeznicu kao predmet unutar svojih slika s temom modernog života.
-
-
Vlak iz Normandije na na kolodvoru Saint-Lazare, 1877.,Art Institut of Chicago, Chicago -
-
-
Na suncu ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
-
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Znakovi kolodvora Saint-Lazare
1877., Niedersächsisches Landesmuseum, Hanover
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Claude Monet La gare Saint-Lazare, Musee d'Orsay 2006. (fr.) Posjećeno 27. svibnja 2018.
- ↑ Marilyn Stockstad, Art History vol. 2, Pearson Education Ltd., 2005., New Jersey, str. 992. ISBN 0-13-145527-13
- ↑ Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, str. 252.