Aleksandar Komulović
Aleksandar Komulović (lat. Comuleo) (Split, 1548. - Dubrovnik, 11. lipnja 1608.), hrvatski katolički svećenik, diplomat i duhovni pisac.
Životopis
Potomak je splitske plemićke obitelji Petrak, pripadajući obiteljskoj grani koja se nazivala Komulović.[1] Najvjerojatnije je u Splitu završio škole i bio zaređen za svećenika te je 1572. imenovan kanonikom. [2] Isprva splitski kanonik, zatim Ninski opat, djelovao je u papinskom hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu gdje je 1590. izabran za prvog prepošta od Siksta V. novoosnovanog kaptola ilirskog. Obavljao razne diplomatske službe za Rimsku kuriju uglavom sa ciljem stvaranja saveza kršćanskih vladara sjeveroistočne Europe protiv Turske. Bio je apostolski vizitator katolika u Albaniji, Srbiji, Transilvaniji i Moldaviji (1584.-1587); papinski izaslanik u Rusiji (1595. i 1597.); apostolski vizitator biskupije Vilna u Litvi (1594.-1597.). U Rim se vraća iz Poljske 1599. i ulazi u Družbu Isusovu. Predavao je do 1504. hrvatski jezik na Ilirskoj akademiji Rimskog kolegija zajedno s Bartolom Kašićem. Tu tiska svoj prijevod najraširenijeg Belarminovog katekizma Nauch charstianschi chratak (Roma 1603.) [3] [4]
Godine 1582. tiskao je u Rimu svoje djelo Nauch charstianschi za slovignschi narod, u vlaasti iazich – Dottrina Christiana per la nazione illirica nella propria lingua, prvi hrvatski katekizam. Slijedi strukturu priručnika glasovitoga isusovca sv. Petra Kanizija. Objavio ga je uz pomoć dara od 20 rimskih škuda Bratovštine sv. Jeronima u Sv. Jeronimu. Na pisanje katekizma potaknula ga je prva dalmatinska sinoda nakon Tridentskoga koncila održana u Zadru g. 1579. godine. Djelo spada u pionirska djela katehetske i teološke literature na hrvatskom jeziku i zapravo je prvi izvorni katekizam na hrvatskom području. Prvi puta je na kraju katekizma dodan hrvatsko-latinski tumač pojmova.[2]
Komulović je poslan 1604. u Dubrovnik gdje je ostao do smrti 1608. Tu je uredio prvi hrvatski konfesional, Zarcalo od ispoviesti (Roma 1606. i 1611. godine. U Dubrovniku je 1607. napisao oporuku u kojoj sav svoj imetak daruje za tiskanje hrvatskih knjiga. To je prvi takav primjer u hrvatskoj povijesti.[5]
Tiskar Ginami je na kraju drugog izdanja Komulovićeve knjige Zarçalo od ispoviesti (1611) tiskao prvi prodajni popis hrvatskih knjiga, uz bilješku da se radi o hrvatskim knjigama ("Libri illirici...").[6]
Djela
1582. Nauch charstianschi za slovignschi narod, u vlasiti iazich Francesco Zanetti, Roma
1603. Bellarmino, R.,Nauch charstianschi chratach, Luigi Zanetti, Roma (prijevod)
1606, Zarcalo od ispoviesti, Bartolomeo Zanetti, Roma
Izvori
- ↑ Komulović, Aleksandar | Hrvatska enciklopedija. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32681 Pristupljeno 29. prosinca 2018.
- ↑ 2,0 2,1 Stipan Bunjevac: ZABORAVLJENI HRVATSKI VELIKANI – SUDIONICI SVJETSKIH ZBIVANJA (2) Aleksandar Komulović, apostolski vizitator i pisac prvoga hrvatskoga katekizma Glas Koncila. 17. rujna 2018. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Akademija
- ↑ Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin Franjo Šanjek: HAZU: Uz 150. obljetnicu osnutka...
- ↑ Novak, Grga, Povijest Splita I, str. 1431.
- ↑ Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2008. Aleksandar Stipčević: Hrvatske knjige u inventaru mletačkog tiskara i knjižara F. Brogiollija iz 1678. god, str. 280.
Literatura
- Novak, Grga, Povijest Splita I, Čakavski sabor, Split, 1978.
- Trstenjak, Antun, Alessandro Komulović S.J. 1548.-1608. (Profilo biografico),AHSI, Archivium Historicum S.J., LVIII, 1989., 43-86.
- Vanino, Miroslav, Aleksandar Komulović, Kalendar Napredak 1936., Sagajevo 1935, 40-54, Isti, Isusovci i hrvatski narod, I., Zagreb 1969., 50-72.
- Korade, Mijo, Prijedlozi vizitatora Aleksandra Koulovića (1548.-1608.) za borbu protiv Osmanlija, "Gazophylacium", 1-2., 2008., 111-127.
Nedovršeni članak Aleksandar Komulović koji govori o svećeniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.