Blagajnički zapis

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 489679 od 29. travnja 2022. u 09:31 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Blagajnički zapis, riznični zapis,[1] trezorski zapis, trezorska mjenica - vrijednosni papir s rokom dospijeća kraćim od godine dana. Uobičajeni rokovi dospijeća su 91 dan, 182 ili 364 dana, a primjerice kod američke vlade prodaju se otprilike jednom mjesečno i s rokom od 52 tjedna. Na zapisu je naznačena izdatnikova obveze plaćanja glavnice i kamata. Prodaje se uz popust pa mu je cijena po kojim je prodan na dražbama niža od nazivne cijene, koju vlasnik dobije o dospijeću. Rjeđi je slučaj da ima kamatni kupon. Kamatu određuje izdavatelj, kao i ukupni iznos i apoene. Spada u obligacijske vrijednosne papire. U Hrvatskoj su obvezni dijelovi blagajničkog zapisa oznaku da je blagajnički zapis, tvrtka izdavatelja, tvrtka upisnika ili oznaku da je na donositelja, nazivnu vrijednost, visinu kamatne stope, rokove otplate glavnice i kamata, mjesto i datum izdanja, prava imaoca blagajničkog zapisa, potpise ovlaštenih osoba izdavaoca i odgovarajuće serijske brojeve.[2] Izdavatelji su državne riznice (trezori, ministarstva financija), državne agencije, jedinice lokalne uprave, a u Hrvatskoj to mogu biti središnja banka (Hrvatska narodna banka), poslovne banke, a mogu ih izdavati i teritorijalno-političke zajednice i nebankovne financijske organizacije.[3][2]

Izvori

  1. Bilten HNB, 1997. Hrvatska narodna banka. Pristupljeno 23. listopada 2019.
  2. 2,0 2,1 (): Leksikon Poslovni dnevnik. Pristupljeno 23. listopada 2019.
  3. Trezorski zapis - Pojmovnik Raiffeisen Invest. Pristupljeno 23. listopada 2019.

Vidi

Narodne novine, zakoni:

  • Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima
  • Zakon o tržištu kapitala
  • Zakon o vrijednosnim papirima
  • Zakon o obveznim odnosima