Bitka u klancu Vrpilama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 487969 od 28. travanj 2022. u 15:21 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bitka u klancu Vrpilama
sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Vrijeme jesen 1491.
Mjesto klanac Vrpile, Hrvatska
Ishod hrvatska pobjeda
Sukobljene strane
Datoteka:Croatian Chequy.svg Hrvatsko Kraljevstvo Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
ban Ladislav Egervarski
Bernardin Frankapan
Hasan-beg
Postrojbe
postrojbe hrvatskog bana
postrojbe hrvatskih plemića
10.000 konjanika (akindžije)
Gubitci
nepoznat broj 1500 poginulih, 1500 zarobljenih, gubitak plijena[1]

Bitka u klancu Vrpilama bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.

Uvodne okolnosti

Osmanlije su iskoristile sukobe pristaša Vladislava II. Jagelovića i Maksimilijana Habsburgovca.[2] Novopostavljeni upravitelj Bosanskog pašaluka Jakub-paša je poslao turske akindžije u pljačkaški pohod u dubinu hrvatskog teritorija.

Škajin-paša je rujna 1491. iz Bosne provalio u Hrvatsko Kraljevstvo, pustošeći preko Zagreba sve do Kranjske, pustošeći Novo Mjesto, Kostanjevicu i Krško.[2] Utaborili su se kod Metlike na dan sv. Mihovila.[2] Narasli vodostaj rijeka odagnao ih je od daljnjeg prodora pa su se u listopadu odlučili vratiti u Bosnu.[2] Nakon uspješne pljačke, paleži i inog pustošenja, akindžije su se vraćale s plijenom preko Hrvatske. Osmanske su snage sad bile usporene i opterećene velikim plijenom i mnoštvom zarobljenih ljudi.[2] Otežani velikim plijenom, izgubili su svoju manevarsku sposobnost koja im je uvijek davala taktičku prednost.

Bitka

Zbila se listopada 1491. godine. Mjesto bitke je bio klanac Vrpile, nedaleko od Korenice i Krbavskog polja.

Hrvatske postrojbe su ih presrele u klancu Vrpilama. Združene postrojbe hrvatskog bana i hrvatskih plemenitaša su do nogu porazile 10.000 turskih konjanika i oslobodile su sve roblje. Radilo se o 18.000 zarobljenih kršćana.[2] Poginulo je 1500 pripadnika turskih snaga, a isto toliko su ih Hrvati zarobili.[2]

U bitci su se istakli Ivan Frankopan Cetinski i Mihovil Frankopan Slunjski.[2]

Posljedice

Nakon ove bitke Osmansko Carstvo nije vršilo upade. Nakon te pobjede Osmansko Carstvo dvije godine nije upadalo u Hrvatsko Kraljevstvo.

Jakub-paša je čim je doznao za poraz počeo pripremati osvetnički napad na Hrvatsku te je cijelu iduću 1492. proveo u pripremama.

Izvori