Bitka na Kosovu polju
Bitka na Kosovu polju se vodila 15. lipnja[1] 1389. godine između ujedinjenih hrvatskih, srpskih, bosanskih i albanskih snaga[2][3][4] protiv Otomanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.[5]
Uvod
Nakon pada Sofije u Bugarskoj (1382.) i Niša u Srbiji (1386.) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću hrvatske vojske 1387. godine razbio Turke kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona hrvatska pobjeda kod Bileće (1388.) razjarila je sultana Murata I. Prvi na udaru bio je knez Lazar. Izmirivši se sa Žigmundom, ugarskim kraljem tražio je i pomoć Tvrtka,kralja u Bosni. Tvrtko mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode Vlatka Vukovića. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana Ivaniša Horvata. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi Bugara, Vlaha i Čeha[6]. Mađarska i Poljska su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.[7]
Bitka i njezine posljedice
Bitka se odigrala 15. lipnja 1389., na Vidovdan. U osmanskoj vojsci je sultan Murat I. upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih sa bosanskog dvora Tvrtka I. kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju "Pirova pobjeda". U bitci je poginuo turski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak Miloš Obilić.
Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i kod Nikopolja (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine[8], priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu s Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju Žigmundu Luksemburškom, čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.
Vidi još
Reference
- ↑ Bitka je vođena na srpski praznik Vidovdan koji se slavi 15. lipnja po julijanskom, a 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru.
- ↑ (engl.)Miranda Vickers, A History of Kosovo
- ↑
- ↑ (engl.)Final report of the United Nations Commission of Experts (Arhivirano 4. svibnja 2012.)
- ↑ Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo
- ↑ Ангелов, Д., Чолпанов, Б. Българска военна история през Средновековието (X-XV век), Издателство на БАН, София 1994, стр. 235
- ↑ Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, 1985. Budimpešta, ISBN 963-05-0929-6
- ↑ "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011.
Nedovršeni članak Bitka na Kosovu polju koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|