Bitka na Kosovu polju

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 487884 od 28. travnja 2022. u 15:05 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Datoteka:Josip Horvat Međimurec - Dolazak Hrvata na Kosovo.jpg
Josip Horvat Međimurec: Dolazak Hrvata na Kosovo

Bitka na Kosovu polju se vodila 15. lipnja[1] 1389. godine između ujedinjenih hrvatskih, srpskih, bosanskih i albanskih snaga[2][3][4] protiv Otomanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.[5]

Uvod

Nakon pada Sofije u Bugarskoj (1382.) i Niša u Srbiji (1386.) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću hrvatske vojske 1387. godine razbio Turke kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona hrvatska pobjeda kod Bileće (1388.) razjarila je sultana Murata I. Prvi na udaru bio je knez Lazar. Izmirivši se sa Žigmundom, ugarskim kraljem tražio je i pomoć Tvrtka,kralja u Bosni. Tvrtko mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode Vlatka Vukovića. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana Ivaniša Horvata. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi Bugara, Vlaha i Čeha[6]. Mađarska i Poljska su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.[7]

Bitka i njezine posljedice

Raspored vojnih snaga prije bitke na Kosovu polju

Bitka se odigrala 15. lipnja 1389., na Vidovdan. U osmanskoj vojsci je sultan Murat I. upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih sa bosanskog dvora Tvrtka I. kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju "Pirova pobjeda". U bitci je poginuo turski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak Miloš Obilić.

Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i kod Nikopolja (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine[8], priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu s Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju Žigmundu Luksemburškom, čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.

Vidi još

Reference

  1. Bitka je vođena na srpski praznik Vidovdan koji se slavi 15. lipnja po julijanskom, a 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru.
  2. (engl.)Miranda Vickers, A History of Kosovo
    1. PREUSMJERI Predložak:Srp oznakaMiroslava Malešević, Nasilje identiteta
  3. (engl.)Final report of the United Nations Commission of Experts (Arhivirano 4. svibnja 2012.)
  4. Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo
  5. Ангелов, Д., Чолпанов, Б. Българска военна история през Средновековието (X-XV век), Издателство на БАН, София 1994, стр. 235
  6. Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, 1985. Budimpešta, ISBN 963-05-0929-6
  7. "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011.


Miecze.svg Nedovršeni članak Bitka na Kosovu polju koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.