Gipuskoanski dijalekt

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 485726 od 26. travanj 2022. u 11:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Guipszcoano o central, según Koldo Zuazo.

Gipuzkoanski dijalekt (Gipuzkera) ili središnji dijalekt je dijalekt baskijskog jezika koji se govori prvenstveno u pokrajini Gipuskoa u Baskiji, ali i također u malom dijelu Navare. To je središnji dijalekt, govori se u središnjem i istočnom dijelu Gipuskoe. U tradicionalnoj dijalektalnoj klasifikaciji jezika na temelju istraživanja koje je proveo Louis Lucien Bonaparte u 19. stoljeću, varijante baskijskog koje se govore po dolinama Sakana i Burunda su također uključeni u gipuskoanski, što osporavaju suvremeni baskijski jezikoslovci.

Poredbene značajke[uredi]

Neke značajke gipuskoankog iz gledišta govornika drugih dijalekata zvučnika mogu se sažeti na sljedeći način:

  • grafem j, koji je jako promjenjiv među baskijskim dijalekata, općenito se izgovara kao [x] (npr. [xakin] vs [ʝakin], jakin).
  • glagol 'ići' izgovara se jun ([Xun]), za razliku od općenitog joan ([ʝoan]).
  • pomoćni glagolski oblici "det- dek - dezu", itd., za razliku od općebaskijskog "dut" (biskajki:"dot")
  • glagolski infinitivi sa završetcima -TU (bizitu, bialdu, itd.), su česti u središnjima dijalektima.
  • u imenica, završetak"-" se često se tumači kao određeni član i ispušta u neodređenim frazama, npr. "gauz bat (jedna stvar) nasuprot gauza bat.
  • sibilantni alofon "tx" na početku riječi, za razliku od općefrikativnog "z", npr. txulo nasuprot zulo, "txuri" nasuprot "zuri", itd.


Podvarijante[uredi]

Unutar gipuzkoanskog, postoje četiri glavna pod-dijalekta:

  • Beterri varijanta (iz okolice Tolose, Donostije)
  • varijanta Goierri
  • varijanta Urola (s Zarautz da Mutriku)
  • navareški gipuskoanski (Burunda, Echarri-Aranaz)

Govorno područje[uredi]

karta Gipuskoe: crvenom bojom je označeno područje gdje se govori gipuskoanski

Gipuzkoan se ne govori po cijeloj Gipuskoi. Ugrubo obuhvaća područje između rijeke Deba i rijeke Oiartzun. Pojas Gipuskoe koji se proteže od Leintz-Gatzage do Elgoibar je dio biskajskog (zapadnog) dijalektalnog područja, dok rijeka Oiartzun koja teče prema Errenteriji ocrtava granicu s gornjenavareškim dijalektom. Međutim, granice između gipuzkoanskoa i gornjenavareškog postupno nestaju jer standardni baskijski jezik počinje zamagljivati razlike među tradicionalnim dijalektima, osobito među mlađim Baskima.

Povijesna uloga[uredi]

Gipuzkoanski je jedan od četiri narječja poznata kao baskijska književna narječja (biskajski, lapurdijski, zuberoanski i gipuzkoanski). Bio je korišten u baskijskoj književnosti od 17. stoljeća naovamo, ali, kao i kod zuberoanski i biskajski, uživao je samo manju ulogu u razdoblju dominacije lapurdijskog. To je bilo zbog činjenice da je središte baskijske književne produkcije bilo u Lapurdiji tijekom 16., 17. i većeg dijela 18. stoljeća.

Batua i gipuskoanski[uredi]

Gipuzkoanski vokabular je korištena kao glavni izvor u vokabulara za standardni baskijski koji se koristi u nastavi i medijima.