Janjina
Ovo je glavno značenje pojma Janjina. Za druga značenja pogledajte Janjina (razdvojba).| Janjina | |
|---|---|
  Janjina Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | 23px Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik općine | Vlatko Mratović (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser |
| Stanovništvo (2011.) | 551[1] |
| Poštanski broj | 20246 |
 | |
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu. Janjina se sastoji od dva sela. Jedno je glavno, veliko selo i zove se Janjina, a drugo je manje i zove se Zabrežje.
Općinska naselja
U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006), to su: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Janjina imala je 551 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[2][1]:
- Drače - 93
- Janjina - 203
- Osobjava - 36
- Popova Luka - 27
- Sreser - 192
Kretanje stanovnika u mjestu Janjina
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][1]
Uprava
Povijest
Gospodarstvo
Promet:
1808.-1814. – pod upravom Napoleonove vojske gradi se kolni put duž čitavog poluotoka od Stona do Orebića (danas poznat kao Kraljev put)
1820. - završena izgradnja ceste Janjina-Dol-Rat
1830. - izgrađena stara cesta Janjina-Drače preko Vardišta
1863. - završena izgradnja ceste Janjina-Popova Luka, te Janjina-Trstenik preko Kozjeg ždrijela
1890. - završena nova cesta Janjina-Drače, čija je trasa, u usporedbi sa starom cestom, pomakunuta prema jugu
1890. - austrijska pomorska uprava izgradila parobrodarsko pristanište (stari mul) na Draču
1894. - izgrađena cesta uz more od Drača prema Sutvidu (sagradio kap. Stjepo N. Bjelovučič)
1910. - izgrađena glavna janjinska ulica, koja je 1953. betonirana
1937. - na Kraju u Sreseru izgrađena nova obala i mul za pristajanje parobroda
1937/38 - Pomorska uprava u uvali Sutvid pred Bjelovučićevim dvorcem (iz 1889.) sagradila mul
1954. - probijen novi magistralni put preko Pelješca (Putniković-Janjina-Pijavičino)
Zadrugarstvo i gospodarstvo:
1902. - osnovana Seoska blagajna za štednju i zajmove
1909. - osnovana Uljarska zadruga
1910. - osnovana Pčelarska zadruga
1921. - osnovana Ribarska zadruga
1921. - osnovano Lovačko društvo
1924. - osnovana Vinarsko-vinogardarska zadruga
1925. - osnovano Predstavništvo Hrvatskoga radiše iz Zagreba
1940. - osnovana Potrošna obrtna zadruga iz koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Poljoprivredna zadruga u Janjini
1942. - ponovno osnovana Nova ribarska zadruga
1948. - iz elektro-motora Uljarske zadruge u Janjini, u domaćinstva Janjine, Popove Luke i Sresera stigla električna struja
1961. - na incijativu tadašnjeg NO Općine Janjina formirano trgovačko poduzeće “Naprijed” koje od Poljoprivredne zadruge preuzima svu trgovinu. Poduzeće je rasformirano 1969. godine, a njegovo poslovanje su preuzela veletrgovačka poduzeća “Budućnost” iz Dubrovnika i “Razvitak” iz Metkovića
1963. - u Janjini osnovano Turističko društvo
1964. - u Sreseru osnovano Turističko društvo[4]
Poznate osobe
- don Ivo Prodan, čelna osoba Hrvatske stranke prava u Dalmaciji za vrijeme Austro-Ugarske, zastupnik u Carevinskom vijeću
- Ivo Lendić, hrvatski emigrantski novinar i pisac
- Nikola Zvonimir Bjelovučić, hrvatski etnograf i povjesničar
- Vice Medini, hrvatski preporoditelj, publicist i književnik[5]
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
1828. - otvorena u Janjini prva Muška pučka škola
1882. - otvorena u Janjini Ženska pučka škola
1920. - u Sreseru otvorena Mješovita pučka škola (zatvorena 1932. zbog pomanjkanja djece)
1927. – u Janjini izgrađena nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola
1928. - u Janjini otvorena Građanska škola (zatvorena 1937. zbog pomanjkanja djece)
1932. - u Janjini otvoreno Dječje zabavište (ukinuto 1978.)
1932. - u Janjini otvorena Ženska stručna škola (zatvorena 1943.)[4]
Kultura
1635. – napisan prvi Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana u Janjini
1848. – u Janjini osnovana Hrvatska narodna garda
1893. – u Janjni osnovana Javna dobrotvornost
1896. – u Janjini osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Zvonimir”, koje je imalo čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu amatersku sekciju
1908. – osnovan Hrvatski sokol. To je društvo sagradilo 1912. “Sokolanu” s velikom dvoranom i pozornicom
1912. – otvorena je u Janjini "Težačka sloga" s čitaonicom
1914. – kupljena su glazbala za osnivanje "Fanfare", koja je kasnije pretvorena u Hrvatsku glazbu
1921. – u Janjini osnovani Esperantski klub i pjevačko društvo Slava
1924. – osnovano Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom
1951. – dovršena izgradnja Doma kulture u Janjini
1953. – nabavljena je u Janjini stalna kino-aparatura, te smještena u Dom kulture
1958. – u Popovoj Luci izgrađena čitaonica
1960. – na Kraju (Sreser) počela izgradnja zgrade namjenjena čitaonici[4]
Šport
- NK Istra, nogometni klub, član niže županijske lige, nekad se natjecao u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Rezultati popisa 2011.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ 4,0 4,1 4,2 www.janjina.croatia1.com
- ↑ Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
Vanjske poveznice
.gif){kind=link}
Nedovršeni članak Janjina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||