Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sim

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 481857 od 14. travanj 2022. u 04:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bny)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Sim
Sim
Sim
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. nudiventris
Dvojno ime
Acipenser nudiventris
Lovetzky, 1828.
Sinonimi
Acipenser glaber
Acipenser nudiventris derjavini

Sim (lat. Acipenser nudiventris), poznat i kao kratkonosa kečiga, kritično je ugrožena riba roda Acipenser, u prirodnom staništu možda izumrla. Cijenjena je zbog svojeg mesa i ikre od koje se proizvodi kavijar.

Rasprostranjenost

Staništa ove vrste su Kaspijsko jezero, rijeke Ural, Dunav i Rioni te Balhaško jezero u Kazahstanu, u koje je naseljen ljudskom intervencijom. U prošlosti je živjela i u Aralskom jezeru i Crnom moru.[1][2]

U Hrvatskoj se smatra regionalno izumrlom vrstom, iako je nekoliko jedinki uhvaćeno u rijeci Muri i u Dunavu kod Apatina.[1][3]

Opis vrste

Sim je srednje velika jesetra, te može narasti do 200 cm. Masa ove ribe često prelazi 20 kg. Tijelo je izduženo, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su tamna, bokovi svjetliji, a trbuh je bijele boje. Rilo je srednje dugo, manje izraženo nego u pastruge.

Hrani se uglavnom ribama, mekušcima, rakovima i ličinkama kukaca.

Mrijesti se u rijekama od ožujka do svibnja, nakon čega ženke polažu 200.000 do 1.000.000 jajašaca. Mladi po izlijeganju odlaze u more, gdje ostaju 10-15 godina, kad postaju spolno zreli.

Životni vijek sima iznosi oko 30 godina.[1][3]

Stanište

Sim se najčešće zadržava u pridnenim staništima, a preferira bočatu vodu. Živi u dubinama do 60 metara, te na temperaturi od 10°C do 20°C.[3]

Ugroženost i zaštita

Kao i za većinu ribljih vrsta, najveća opasnost simovu opstanku predstavlja komercijalni ribolov. Ostali uzroci ugroženosti su povećanje saliniteta i suše (kao u slučaju Aralskog jezera), kanaliziranje rijeka te izgradnja brana (npr. HE Đerdap na Dunavu).[1][3]

Jedan od načina zaštite ove vrste je uzgajanje u akvakulturi (ribogojilištima), čime bi se u budućnosti mogla omogućiti reintrodukcija u neke rijeke.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 http://www.iucnredlist.org/details/225/0
  2. http://www.iucnredlist.org/details/251/0
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 43-44