Dobranje (Zažablje)
| Dobranje | |
|---|---|
  Dobranje Dobranje na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Zažablje |
| Najbliži (veći) grad | Metković |
| Zemljopisne koordinate | 42°59′20″N 17°41′17″E / 42.989°N 17.688°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 6 |
| Pošta | 20353 Mlinište |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Dobranje Dobranje na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Crkva Male Gospe u Dobranjama
| |
Dobranje je naselje u sastavu općine Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Naselje se nalazi u dolini Neretve uz lokalnu prometnicu Metković - Neum.
Stanovništvo
Nekoć je Dobranje bilo veliko naselje, ali je zbog velikog raseljavanja, prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Dobranju obitavalo svega 9 stanovnika.[1] Prema popisu iz 2011. taj broj je još manji, 6 stanovnika.[2]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3]
Zaseoci Dobranja
Dobranje se sastoje od više zaselaka kao što su Dangube, Bobovište, Oštrovce, Sankovići, Prisoje.
Oštrovce je zaselak koji je napušten. Nalazi se u zaleđu Bijelog Vira odmah iza kamenoloma na pola puta od Bobovišta prema Dangubama. Prvi put se spominje 1872. godine. Godine 1898. u Oštrovcima žive tri obitelji sa 13 članova, a 1925. godine 16. U ovom zaseoku živjele su obitelji Sršen koji su kasnije preselile u Bijeli Vir. Zaselak se sastojao od četiri građevinska objekta od kojih je danas samo jedan u funkciji vikendice, dok su ostali postali ruševine.[4]
Obrazovanje
Pučka škola u Dobranjama, kao trinaesta škola metkovskog kotara otvorena je 9. listopada 1906. Zgrada sa stanom za učitelja bila je sagrađena u središtu mjesta. Prva učiteljica bila je Katica Čučuković iz Janjine, a školu je pohađalo oko 100 đaka. Zbog iseljavanja u okolna naselja smanjivao se broj stanovnika, a time i đaka, tako da je škola prestala s radom.[5]
Sakralni objekti
Stara župna crkva Male Gospe
Sagrađena je 1617. za vrijeme župnika fra Blaža iz Graca, a posvetio ju je je trebinjski biskup Krizostom Antića 1620. U početku je imala samo lađu i bila je duga 10,70 i široka 6 metara. Po naredbi biskupa Fabijana Blaškovića 1779. dograđena je apsida i u nju je smješten glavni oltar. Obnovljena je u dva navrata: za župnika don Mateja Pavića 1827. i don Henrika Fantiša 1901. Današnji je oblik dobila 1962. za vrijeme župnika don Ante Tomasovića. Tom je prigodom kamena preslica za tri zvona zamijenjena betonskom, a gornji dio pročelja zamijenjen je betonskim zidom. Na krovu je postavljena i betonska ploča, koju je župnik Luetić 1988. pokrio crijepom. Na zidovima su postaje Križnog puta iz 1902. godine, Gospin kip iz 1905. te raspelo iz 18. stoljeća.[6]
Kapelica Svete Obitelji
Podignuta je 1920. uz put prema staroj župnoj crkvi. Građevina od klesanog kamena s preslicom za jedno zvono na pročelju duga je 3,90 i široka 2,50 metara. U kapelici misa se služi na blagdan Svete Obitelji i na blagdan sv. Josipa. Nedaleko od kapelice, na lokalitetu Zmijina glavica je 2003. podignut kameni križ.[6]
Izvori
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 22. ožujka 2020.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Mile Vidović, Povijest župa Doline Neretve, Ogranak Matice hrvatska Metković, 2011., ISBN 978-953-7141-10-3
- ↑ Jurić, Ivan (1996.). Spomendani iz prošlosti Donjeg Poneretavlja. Metković: Poglavarstvo Grada Metkovića. str. 344.. ISBN 953-96865-0-4
- ↑ 6,0 6,1 Župa Gospe Lurdske - Dobranje-Bijeli Vir Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 22. ožujka 2020.)
Nedovršeni članak Dobranje (Zažablje) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- PREUSMJERI Predložak:Zažablje