Projekt Rastko
Projekt Rastko (Srpski: Пројекат Растко - Електронска библиотека српске културе, Projekat Rastko - Elektronska biblioteka srpske kulture) je internetska knjižnica koja je posvećena Srbima i srpskoj kulturi, povijesti, umjetnostima. Projekt je dobio ime po narodnom imenu Svetog Save - Rastko Nemanjić.
Neki od priloga utemeljeni su na velikosrpskom konceptu nijekanja nacionalne i kulturne posebnosti čitavih naroda, te na falsificiranju povijesti.
- REDIRECT Predložak:Jednostrano
Osnivanje i rad
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Projektnu dokumentaciju za stvaranje organizacije koja bi promicala srpsku kulturu preko Interneta, sastavio je tim na čelu sa Zoranom Stefanovićem u kolovozu 1994. Ovu su ideju predstavili na konferenciji Balkanska kulturna mreža u Solunu koja se održala u kolovozu 1995. pod pokroviteljstvom grčke vlade. U pilot projetku u studenom 1997. objavljivanjem elektroničkih inačica srpskih dramskih pisaca: "Biblioteka savremene srpske drame" što je po službenim stranicama godina kada je ovaj projekt započeo [1]. Već u siječnju 1998. uprava Projetka Rastko dao je Naučnom društvu za slovenske umetnosti i kulturu iz Beograda upravu nad projektom i tako dobiva novog upravitelja Dejana Ajdačića [2] . U veljači 1998. internetske stranice "Projekat Rastko - Biblioteka srpske kulture na Internetu" započinju sa radom, dok u listopadu 1998. Projekt Rastko dobiva svoju prvu domenu www.rastko.org.yu . Glavne aktivnosti prema službenim stranicama su:
- elektronička publicistika i arhiviranje građe o Srbima
- znanstveni i kulturni simpoziji i studiji o Balkanskim kulturno-civilizacijskim integracijama
- bilateralna i multilateralna suradnja sa zemljama u regiji i sa svijetom
- osnivanje regionalnih centara
- tehničko obrazovanje
Elektronička bibilioteka
Suradnici projekta Rastko su kroz vrijeme sakupili i obradili mnoge knjige, dokumente, eseje, fotogravije, stripove i pretvoriti su ih u elektronički format. Ovaj materijal sadrži materijale koji su u javnoj domeni kao i tekstove koji sadržavaju prava autora i koji su dobili dopuštenje da se ovi materijali rabe za ovu svrhu. Bibilioteka sadrži materijale od najranije pisanih dokumentata, do najnovijih znansteno-fantastičnih romana. Većina sadržaja je napisana na srpskom (ćirilica i latinica), no ima i puno građe na engleskom i ruskom. Mogu se pronaći i sadržaji na francuskom, njemačkom, španjolskom i na drugim jezicima.
U izvorniku Rastka, nalazi se raznovrsna građa iz mnogih grana znanosti i umjetnosti. U većini u fundusu se nalaze srpski autori ili strani autori koji su pisali o srpskim temama ili o Srbima. Ispod povijesti moguće je pronaći mnoge srednjovjekovne dokumente, kao i elektroničke inačice knjiga koje je teže pronaći (Vladimir Ćorović: Istorija srpskog naroda (1941)), kao i novije knjige koje su sumnjivije što se tiče znastvene vrijednosti kao Srpstvo Dubrovnika Jeremije D. Mitrovića.
Regionalni centri
Trenutačno (2010) projekt Rastko ima sljedeće regionalne centre:
- Danska (Projekt Rastko - Danska )
- Republika Makedonija (Project Rastko - Makedonija)
- Rusija (Projekt Rastko - Rusija)
- Podrinje ([1])
- Slovenija (Projekt Rastko - Slovenija)
- Gora ([2])
- Poljska ([3])
- Lužica ([4])
- Bugarska ([5] )
- Albanija ([6])
- Banja Luka (Projekt Rastko - Banja Luka,)
- Ukrajina (Projekt Rastko - Kiev-Lavov)
- Mađarska (Projekt Rastko - Budapest-Saint Andrew)
- Boka Kotorska (Projekt Rastko - Boka Kotorska)
- Crna Gora (Projekt Rastko - Cetinje)
- Kosovo (Projekt Rastko - Kosovo and Metohija)
- Rumunjska (Projekt Rastko - Rumunjska)
- Italija (Rastko Projekt - Italija)