Krilović
Krilović (Crillovich, Crilovich), (18.–19. st.), pomorska obitelj Hrvata. Ime im je vjerojatno patronimik (Krile, Krsto, Kristofor). U 14. st. iselili su se iz Hercegovine u Glogovac, gdje se spominju do 1729. (Lucija pokojnoga Jurja), premda su se već potkraj 17. st. ili na poč. 18. uglavnom preselili u Perast i Stoliv. U 18. st. trguju ponajviše u Albaniji i na Apeninskom poluotoku (Drač, Skadar, Valona, ušće Bojane, Mleci, Ancona, Senigallia). Sudjeluju u mletačkoj mornarici u sukobima za mletačko-turskoga rata 1714–18. godine. Spominju se i kao stanovnici Herceg-Novoga. Posjeduju vlastite tartane, gajete i dr. kojima su kapetani Krsto Matov, Krsto Antunov, Antun Grgurov, Tomo, Marko, Tripo, Marko Ivanov, Grgur Vickov, Ivan Tripov, Luka Nikolin, Blaž, Matija i dr. U prvoj pol. 18. st. više odvjetaka obitelji zabilježeno je u Stolivu: kao vlasnici ili zapovjednici bracera i gajeta. U Perastu se pak Toma 1766. spominje među čelnicima zajednice građana i pučana koja želi ishoditi veće ovlasti u općinskoj upravi, 1786. nastoji oko obnove Bratovštine sv. Ivana Krstitelja u crkvi sv. Marka, a 1797. agregiran je u gotovo izumrlo peraško bratstvo (kazadu) Bratica, čime je obitelj stekla plemićki status. Spominju se kao brodari i trgovci. 1768. Matija iz Stoliva bio je među potpisnicima obveze bokeljskih kapetana kojom su mletačke oblasti nastojale spriječiti sukobe podanika s Ulcinjanima. U drugoj pol. 18. st. Krilovići su preuzeli nasljedstvo peraške obitelji Kokolja s kućom iznad crkve sv. Marka (prema predaji, unuk slikara Tripa, Juraj, adoptiran je u obitelj), te se ogranak počeo nazivati Kokolja Krilović. U 19. st. slabi gospodarska moć obitelji. Ipak, pojavljuju se kao vlasnici parobroda. Petar Krilović vlasnik je parobroda »Messina« koji je prikazan 1869. na najranijoj zavjetnoj slici s prikazom parobroda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Sveza Krilovića s obitelji blaženika Gracije iz Mula nije potvrđena, kao ni sveza s gusarom Krilom (Kristo), zvanim Grillo, pljačkašem turskih posjeda u sjevernoj Africi, kojega su 1746. Ulcinjani smaknuli. Izdanci Krilovića i danas žive u Boki kotorskoj.[1]
U Perastu su Krilovići posjedovali baroknu palaču na zapadu grada.[2]
Izvori
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Lovorka Čoralić: KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich), LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)
- ↑ (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.