Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nebojša Borozan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 436255 od 20. ožujak 2022. u 08:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bmz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Nebojša Borozan (Split, 1922.Ruduša kod Sinja, 24. kolovoza 1941.), hrvatski pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu[1]

Životopis

Rodio se je u Splitu. Fizički snažan, radio je kao betunjerski manoval. Živio je u očuhovoj kući u Velom Varošu, skupa s braćom Feđom i Braslavom, sestrom Sekom, polubratom Ivicom Jelaskom i materom Zorom.[1]

Pripadnik Prvoga splitskog partizanskog odreda. Preživio je okršaj kod Košuta 14. kolovoza 1942., ali je zarobljen. Sproveden je sa suborcima[1] u improvizirani zatvor u Sinju podno litica Kamička. Sa suborcima je punih 12 dana i noći boravio ondje, gdje su bili vezani lancima, ispitivani i tučeni od ustaša, batinaša, zlostavljani, tučeni motkama, drvenim i željeznim štapovima, pendrecima, čizmama i šakama.[2] Za potrebe suđenja u Sinj je došao specijalni sud iz Mostara. Nakon kratkog suđenja proglašen je sa skupinom suboraca krivim i osuđen na smrt. Mati se je onesvijestila dok mu je nazočila suđenju u Sinju. Pod injekcijama su ju doveli u Split i danima se nije budila. Strijeljan je 26. kolovoza 1941. godine na predjelu Ruduši pored Sinja.[1] [1]

U Splitu se je po Nebojši Borozanu i bratu Feđi bila zvala jedna ulica, braće Borozan.[3] Ime mu je uklesano u Spomeniku u Ruduši kod Sinja.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 (): Panoptikum - splitski heroji Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 1. srpnja 2020.
  2. D.D.: Pročitajte ratnu kroniku: Kako je nastao Prvi splitski partizanski odred i zašto je stradao Dalmatinski portal. 26. kolovoza 2016. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
  3. Josip Lasić: Onomastički opis splitske hodonimije Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 2017. str. 125.