Mirko Korolija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 434707 od 19. ožujka 2022. u 08:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Mirko Korolija (Kistanje, 1886.Šibenik, 1934.) hrvatski književnik i političar. Ekstremni jugoslavenski nacionalist, član Orjune.

Životopis

Mirko Korolija je rođen u Kistanju na području Bukovice u Dalmaciji. "Cesarsko Kraljevsku Veliku Gimnaziju" zaršio je u Zadru gdje mu je profesor materinskog jezika bio Vladimir Nazor. U gimnaziji počinje pisati pjesme, a prve stihove objavljuje 1898. godine u književnom časopisu Nevenu kojeg je uređivao Jova Jovanović Zmaj. U Pragu Korolija završava pravni fakultet na kojem stječe zvanje doktora pravnih znanosti. U to vrijeme objavljuje u mnogim srpskim i hrvatskim listovima.

Godine 1921., nakon dvije i pol godine talijanske okupacije Sjeverne Dalmacije, oduševljen je konačnim priključenjem tog područja Kraljevini SHS i dolaskom srpske vojske u ožujku 1921. U veljači 1922. došao je na čelo Direktorijuma Jugoslavenske nacionalne napredne omladine, koja u svibnju iste godine mijenja ime u Organizacija jugoslavenskih nacionalista ORJUNA. Kralj Aleksandar primio ga je početkom veljače 1922. »naročito ljubazno«. Organizira desetine Orjune u Kninskoj krajini, Ravnim kotarima i Bukovici, te batinaške napade, osobito u hrvatskim selima.

Godine 1924., kada splitsko kulturno-prosvjetno društvo "Šumadija" iz Splita gostuje u selima Bukovice i Ravnih Kotara, drži više predavanja protiv "boljševičke gamadi" i "hrvatskih separatista".

Nazivao je samog sebe jugoslavenskim D'Annunzijem, po poznatom talijanskom pjesniku i nacionalistu, koji je na čelu grupe dobrovoljaca zaposjeo Rijeku i u njoj diktatorski vladao 1919.1921. Hvalio se svojim dopisivanjem s Benitom Mussolinijem.

Djela

  • Pesme (1914.)
  • Zidanje Skadra (drama, 1920.)
  • Jugana vila najmlađa (drama, 1921.)
  • Nove pesme (1930.)
  • Pesme (1933.)

Literatura

  • Dušan Plenča: Kninska ratna vremena 1850–1946., Zagreb: Globus, 1986. (str. 81, 104, 111)