Kirchhoffovi zakoni spektroskopije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 433587 od 18. ožujka 2022. u 21:01 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Kirchhoffovi zakoni spektroskopije su zakoni o spektroskopiji koje je formulirao Gustav Robert Kirchhoff. Oni glase:
  1. Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru
  2. Vruć, razrijeđen plin stvara svjetlost sa spektralnim linijama na diskretnim valnim duljinama (npr. određene boje) koje zavise od energetskih razina atoma u plinu. (Vidi još : spektar emisije)
  3. Zagrijan, čvrst objekt okružen hladnim razrijeđenim plinom (tj. hladnijim nego zagrijani objekt) stvara svjetlost skoro neprekidnog spektra koji ima razmake na diskretnim valnim duljinama zavisno od energetskih težina atoma u plinu. (Vidi još: apsorpcijski spektar)


P physics.png Nedovršeni članak Kirchhoffovi zakoni spektroskopije koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.