Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ilija Kecmanović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 423179 od 8. ožujak 2022. u 06:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Ilija Kecmanović (Bosanska Kostajnica, 1902. - 1975.) je bosanskohercegovački književni povjesničar i kritičar.

Životopis

Ranu mladost preveo je u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je Beogradu, Zagrebu, Beču i Parizu. Diplomirao je 1925. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kojem je 1957. stekao i doktorat znanosti obranivši disertaciju Život i djelo S. S. Kranjčevića. Karijeru srednjoškolskog nastavnika počeo u Banjoj Luci 1928. godine a nastavio u Pančevu, Sarajevu, Beogradu i Novom Sadu. 1933. godine je uhićen i otpušten iz državne službe u Beogradu zbog umnožavanja i raspačavanja letaka protiv državnog poretka. Kasnije se ponovo zaposlio u Beogradu, pa u Banjoj Luci. Početkom rata 1941. s obitelji odveden je u koncentracijski logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u Srbiju. Kao pripadnik NOP-a, preko Barija i Splita, vratio se u pobunjenu Bosnu pa u tek oslobođeno Sarajevo, gdje postaje urednik kulturne rubrike Oslobođenja, a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete BiH, pa rektor Više pedagoške škole u Sarajevu (1946.-1947.), upravnik Narodne biblioteke BiH (1947.-1951.). [1]

Prije rata, s Nikom Milićevićem, pokrenuo u Sarajevu napredni "mjesečnik za kulturne probleme" Jugoslovensku reviju (1930.). Bio je također urednik beogradskog izdavačkog poduzeća Kosmos (1937.-1938.), poslije rata urednik Pregleda (1946-1948), Brazde (1950.-1951.), Enciklopedije Jugoslavije za BiH (od 1951.), Života (1954.-1956.). Predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH (do 1963.), predsjednik Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije (1963-1966), član ANUBiH, član P.E.N. kluba.

1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost promatra u kontekstu "mnogobrojnih činjenica u svezi s našim dobom", zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni povjesničar, pisao o nizu srpskih i crnogorskih pisaca 19. stoljeća (o Vuku, Njegošu, Markoviću, Lazareviću, Sremcu, Matavulju), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o I. F. Jukiću, Martiću, Kranjčeviću, Ćoroviću, Kočiću, Šantiću, Gaćinoviću, i dr.). Prevodio s njemačkog, francuskog i ruskog. Surađivao u listovima i časopisima Mlada Bosna, Jugoslovenska revija, Život i rad, Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva, Pregled, Izraz, Život, Oslobođenje, Književne pobune, Borba, Politika, NIN, i dr.

Umro je 1975. godine.

Bibliografija

  • Vuk Karadžić - njegov život i rad 1947.
  • Vuk - Njegoš - Svetozar Marković 1949.
  • Vuk Karadžić, uz izbor iz njegovih istorijskih spisa 1951.
  • I. F. Jukić; Putopisi i istorijsko-stenografska građa 1954.
  • Izabrani spisi Grge Martića (priredio) 1956.
  • Silvije Strahimir Kranjčević, monogradija 1958.
  • Ivan Franjo Jukić, monografija 1963.

Prijevodi s francuskog:

  • K. Ane: Potresla se zemlja sa istoka 1922.
  • K. Sforca: Neimari savremene Evrope 1932.
  • O. de Balzak: Ceoski lekar 1945.
  • G. de Mopasan: Pripovijetke 1950.
  • O. de Balzak: Muzej starina 1952.
  • O. de Balzak: Mutivoda 1954.

Prijevodi s njemačkog:

  • E. E. Hot: Najamna kućerina 1933.
  • V. Hauf: Prosjakinja sa Pondezara i druge pripovijetke 1935.
  • K. Maj: Duh Ljana Estakade 1951.
  • K. Maj: Sin lovaca na medvjede 1952.

Prijevodi s ruskog:

  • S. S. Mokuljski: Volter i njegova škola 1947.

Izvori

  1. Đuričković, Dejan; Srpski pisci Bosne i Hercegovine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2013.

Vanjske poveznice

  • Kujača, Triša; Ilija Kecmanović - Život i delo, Svjetlost, Sarajevo, 1999.
  • Kecmanović, Ilija; Vuk Karadžić - njegov život i rad, Svjetlost, Sarajevo, 1947.
  • Marković, M.; Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz Poemu o Hristu), Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178