Homoliza

U kemiji, homoliza (grč. ὅμοιος, homoios, "jednak," i λύσις, lusis, "slabljenje, otpuštanje"), također homolitička fisija je disocijacija kemijske veze u molekuli pri kojoj svaki atom zadržava po jedan elektron koji je gradio vezu. Kao rezultat homolize nastaju dva slobodna radikala. ^[1] Energija koja se pri tome otpusti naziva se energija disocijacije veze (D₀). Cijepanje veze moguće je i postupkom heterolize.

Zbog toga što je potrebna velika energija za cijepanje kemijskih veza na ovaj način, homoliza se događa samo pod određenim uvjetima:

Ultraljubičasto zračenje
Toplina
Određene kemijske veze, poput O–O veze peroksida, dovoljno su slabe za spontanu homolizu uz otpuštanje male količine energije
Visoke temperature uz odsutstvo kisika (piroliza) mogu uzrokovati homolizu ugljikovih spojeva ^[2]

Vidi i

Izvori

↑ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, drugo izdanje ("Zlatna knjiga") (1997). Ispravljena online verzija (2006–) "homolysis (homolytic); pristupljeno 25. studenoga 2016.
↑ I. Pastorova, "Cellulose Char Structure: a Combined Analytical Py-GC-MS, FTIR, and NMR Study", Carbohydrate Research, 262 (1994) 27-47.

Nedovršeni članak Homoliza koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, drugo izdanje ("Zlatna knjiga") (1997). Ispravljena online verzija (2006–) "homolysis (homolytic); pristupljeno 25. studenoga 2016.

[2] I. Pastorova, "Cellulose Char Structure: a Combined Analytical Py-GC-MS, FTIR, and NMR Study", Carbohydrate Research, 262 (1994) 27-47.

[1]

[2]