Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Savojska dinastija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 407837 od 2. siječanj 2022. u 16:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Dinastija
Savoja
Grb Savojske dinastije
Grb Savojske dinastije
Država Savoja
Sicilija
Sardinija
Italija
Španjolska
Albanija
Hrvatska
Libija
Etiopija
Etničko podrijetlo Francuzi, Talijani
Mlađe linije Savoja-Carignano
Savoja-Aosta
Savoja-Villafranca-Soissons
Naslovi Savojski grof
savojski vojvoda
pijemontski princ
Kralj Italije
Kralj Albanije
Kralj Hrvatske
Kralj Etiopije
Osnutak 1003.
Osnivač Humbert I. Bijelih Ruku
Svrgnuće Kraljevina Italija (1946.)

Savojska dinastija, talijanska vladarska dinastija prozvana po svom feudalnom posjedu Savoji. Jedna je od najstarijih europskih dinastija, koja se spominje još od 11. stoljeća, kada su stekli posjed Savoju. Tijekom stoljeća stekla grofovski, vojvodski i kraljevski naslov, imala je veliku moć i značajnu političku ulogu na području sjeverne Italije od 14. stoljeća nadalje.

Članovi obitelji bili su kraljevi Italije do 1946. godine kada je ukinuta monarhija i proglašena Republika Italija.

Od članova sporednih ogranaka Savojske dinastije istaknuti su bili austrijski vojskovođa Eugen Savojski (1663.–1736.), španjolski kralj Amadeo I. (1871.–1873), talijanski general Amadeo Savojski od Aoste, potkralj Etiopije (1937.–1942.) te neokrunjeni hrvatski kralj Aimone Savojski od Aoste, poznat i pod kraljevskim imenom Tomislav II. (1941.–1943).[1]

Povijest Savojske dinastije

Utemeljitelj savojske dinastije je Humbert Bijelih Ruku (985. - 1048.), kome je car Konrad II. dao 1003. godine grofoviju Savoju u feud. Njegovi nasljednici, savojski grofovi, ujedinili su pod svojom vlašću cijelu Savoju, proširujući teritorij pod svojom vlašću. Grof Amadeo V. (1285.–1323.) usvojio je Salijski zakon o nasljeđivanju i uveo primogenituru kako bi spriječio usitnjavanje obiteljskih posjeda među članovima obitelji.[2]

Za vladavine grofa Amadeja VI. obitelj je protegla svoju vlast i na dijelove Švicarske (Vaud, 1359.) te 1418. godine na Pijemont s Torinom, nakon čega se težište vladanja Savojaca premješta uskoro u Pijemont. Savojsku grofoviju podigao je 1416. godine na rang vojvodine njemački car Žigmund Luksemburški, za vladavine Amadea VIII.[3]

Tijekom 15. i 16. stoljeća opada moć Savojske dinastije uslijed niza slabih vladara, što je kulminiralo francuskim osvajanjem Savojskog vojvodstva 1536. godine. Ipak, vojvoda Emanuel Filibert je uspio 1559. godine vratiti veći dio okupiranog vojvodstva, na temelju mira u Cateau-Cambrésis. U narednom periodu, Savojci zadržavaju neovisnost i stabilnost u vanjskoj politici zahvaljujući uspješnom balansiranju između dvije sile, Francuza i Habsburga. Godine 1713. Viktor Amadeo II. postao je kraljem Sicilije, a 1720. godine zamijenio je Siciliju Sardinijom i postao kraljem Sardinije. Godine 1831. smrću kralja Karla Feliksa, izumrla je glavna loza, a krunu i starješinstvo nad dinastijom preuzeo je Karlo Albert iz sporedne loze Savoja-Carignano.

Viktor Emanuel II. kao kralj Sardinije (od 1849.) postaje 1861. kraljem ujedinjene Kraljevine Italije. Kao uzvrat za pomoć koju mu je pružio Napoleon III. morao je prepustiti Francuskoj Savoju, stožerni posjed svoje dinastije.

Savojska dinastija vladala je do 1946. (Umberto II. i Jelena Savojska), kada je Italija proglašena republikom, a muški članovi dinastije bili su prisiljeni zakonom izbjeći u inozemstvo. Trenutni starješina dinastije je nepoznat, jer postoji sukob između loze Savoja-Carignano, koja je postala glavna loza Savojske dinastije, i sporedne loze Savoja-Aosta koja pretendira na primat unutar kraljevske obitelji.

Popis vladara iz Savojske dinastije

Savojski grofovi

Podrobniji članak o temi: Savojska grofovija
  • Humbert I. Bijelih Ruku (1003.–1048.)
  • Amadeo I. (1048.–1056.)
  • Oton (1056.–1060.)
  • Petar I. (1060.–1078.)
  • Amadeo II. (1060.–1080.)
  • Humbert II. (1080.–1103.)
  • Amadeo III. (1103.–1148.)
  • Humbert III. (1148.–1189.)
  • Toma I. (1189.–1233.)
  • Amadeo IV. (1233.–1253.)
  • Bonifacij (1253.–1263.)
  • Petar II. (1263.–1268.)
  • Filip I. (1268.–1285.)
  • Amadeo V. (1285.–1323.)
  • Eduard I. (1323.–1329.)
  • Aimone (1329.–1343.)
  • Amadeo VI. (1343.–1383.)
  • Amadeo VII. (1383.–1391.)
  • Amadeo VIII. (1391.–1416.); kao grof Savoje

Savojski vojvode

Podrobniji članak o temi: Savojsko Vojvodstvo

Kraljevi Sicilije

Podrobniji članak o temi: Kraljevina Sicilija

Kraljevi Sardinije

Podrobniji članak o temi: Kraljevina Sardinija

Kraljevi Italije

Podrobniji članak o temi: Kraljevina Italija

Bilješke

Literatura

Galerija

Vanjske poveznice