Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lacković

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 4071 od 8. srpanj 2021. u 10:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Hrvatska velikaška obitelj
Lacković
Grb obitelji Lacković
Grb obitelji Lacković
Utemeljenje 14. stoljeće
Utemeljitelj Ladislav Lacković

Lackovići, hrvatska velikaška obitelj koja je vladala, uz prekide, nad Transilvanijom u 14. stoljeću. Obitelj je također dala banove Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Bugarskoj, knezove Zadru, palatine Ugarskoj, isto kao i potkralja Napulju. Osim u hrvatskom obliku prezimena, obitelj je bila poznata i pod imenom Lackfi/Laczkovich na mađarskom jeziku.

Povijest

Lackovići potječu od plemena Herman (Hermány) i potomci su grofova Raabs, koji su vladali nad Nürnbergom u srednjem vijeku. Obitelj Raabs potječe od Diepoldingerovaca, koji su vladali nad sjevernom Bavarskom. Dio plemena iz Nürnberga se 995. godine doseljava u Mađarsku zajedno s bavarskom princezom Gizelom povodom njezine udaje za budućeg mađarskog kralja Stjepana.

Osnivač obitelji je Ladislav (mađ. László), zvan Lacko (Laczk), koji je bio knez sikuljski u prvoj polovici 14. stoljeća. Sikulj (mađ. Székely, odnosno Székelyföld; latinski: Terra siculorum) je područje u istočnom dijelu Erdelja (Transilvanije), danas u središnjoj Rumunjskoj, a nekoć dio Ugarske, gdje žive Sekelji, većinska mađarska etnička grupa.

Lackovi potomci, Lackovići, proširili su svoje posjede, utjecaj i vlast, pa su sredinom 14. stoljeća došli i u Hrvatsku, postajući dio hrvatskog plemstva, dajući i hrvatske, slavonske i dalmatinske banove. Imali su posjede od Međimurja na sjeveru, preko Slavonije, do Zadra na jugu.

Nakon što im je kralj Žigmund oduzeo imanja poslije Krvavog sabora križevačkog, knezovi Lacković su se sklonili u kalničkoj regiji gdje su se njihovi potomci integrirali s domaćim plemstvom. Preostala grana, tzv. varaždinska grana (Laczkovich de Varasd), je imala svoje posjede u križevačkoj i varaždinskoj županiji.

Članovi

Značajni članovi obitelj Lacković su:

  • Stjepan I. Lacković, gospodar Međimurja, transilvanski vojvoda (1344.-1350.), hrvatski, slavonski i dalmatinski ban (1350.-1352.)
  • Dionizije I. Lacković, kninski biskup (1348.-1349.), zagrebački biskup (1349.-1350.), kaločki nadbiskup (1350.-1356.)
  • Stjepan II. Lacković "Čakovečki", (u. 1397.), gospodar Međimurja, Lendave i Keszthely-a, hrvatski ban (1371.-1372., 1383.-1384.), transilvanski vojvoda (1372.-1376.), ugarski palatin (1387.-1397.), knez Zadarski (1383., 1387.-1388., 1391.-1392.)
  • Emerik I. Lacković, transilvanski vojvoda (1368.-1372.), bugarski ban (1365.-1366.), hrvatski, slavonski i dalmatinski ban (1368.), knez Zadarski (1368.-1369.)
  • Ladislav Lacković, posjednik u križevačkoj županiji, daje jedno selište u Dijankovcu u zakup Galu, prioru samostana Svih Svetih u Strezi (1433.)
  • Petar Lacković, plemićki sudac (iudex nobilium) križevačke županije (1513.)
  • Grgur Lacković, poreznik (dicator regni) grada Varaždina (1591.) i tajnik grofa Jurja IV. Zrinskog
  • Pavao Lacković, prisjednik banskog stola (assessor tabulae banalis) (1630.), plemićki sudac (iudex nobilium) varaždinske županije (1647.)
  • Luka Lacković (*1824. – †1908.), zemljoposjednik u križevačkoj i varaždinskoj županiji; vlasnik kurije u Sudovcu i dviju palača u Varaždinu

Vanjske poveznice