Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.
Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.
Etimologija
Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.[1][2] Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".[3]
Popisi i statistika turizma u svijetu
Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanja
Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1.035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.[4] U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.[5] Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4.2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5.7 %.[6]
Najveće svjetske turističke destinacije
Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:
Mjesto | Država | UNWTO regija[7] |
Međunarodni turistički dolasci (2016.)[8] |
---|---|---|---|
1. | Francuska | Europa | 82.6 milijuna |
2. | SAD | Sjeverna Amerika | 75.6 milijuna |
3. | Španjolska | Europa | 75.6 milijuna |
4. | NR Kina | Azija | 59.3 milijuna |
5. | Italija | Europa | 52.4 milijuna |
6. | Ujedinjeno Kraljevstvo | Europa | 35.8 milijuna |
7. | Njemačka | Europa | 35.6 milijuna |
8. | Meksiko | Sjeverna Amerika | 35.0 milijuna |
9. | Tajland | Azija | 32.6 milijuna |
10. | Malezija | Azija | 26.8 milijuna |
Međunarodni prihodi od turizma
Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1.2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3.7 % u odnosu na 2013. godinu.[9] Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):
Mjesto | Država | UNWTO regija[7] |
Međunarodni prihodi od turizma (2016.)[8] |
---|---|---|---|
1. | SAD | Sjeverna Amerika | 204.5 milijardi $ |
2. | NR Kina | Azija | 114.1 milijardi $ |
3. | Španjolska | Europa | 56.5 milijardi $ |
4. | Francuska | Europa | 45.9 milijardi $ |
5. | Ujedinjeno Kraljevstvo | Europa | 45.5 milijardi $ |
6. | Tajland | Azija | 44.6 milijardi $ |
7. | Italija | Europa | 39.4 milijardi $ |
8. | Njemačka | Europa | 36.9 milijardi $ |
9. | Hong Kong | Azija | 36.2 milijardi $ |
10. | Makao | Azija | 31.3 milijardi $ |
Međunarodni izdaci za turizam
Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):
Mjesto | Država | UNWTO regija[7] |
Međunarodni izdaci za turizam (2016.)[8] |
---|---|---|---|
1. | NR Kina | Azija | 292.2 milijardi $ |
2. | SAD | Sjeverna Amerika | 112.9 milijardi $ |
3. | Njemačka | Europa | 77.5 milijardi $ |
4. | Ujedinjeno Kraljevstvo | Europa | 63.3 milijardi $ |
5. | Francuska | Europa | 38.4 milijardi $ |
6. | Ruska Federacija | Europa | 34.9 milijardi $ |
7. | Kanada | Sjeverna Amerika | 29.4 milijardi $ |
8. | Južna Koreja | Azija | 25.0 milijardi $ |
9. | Italija | Europa | 24.4 milijardi $ |
10. | Australija | Oceanija | 23.5 milijardi $ |
Specifični oblici turizma
- Kulturni turizam
- Ekološki turizam
- Seoski/ruralni turizam
- Gradski/urbani turizam
- Nautički turizam
- Kongresni turizam
- Zdravstveni turizam
- Vjerski turizam
- Lovni i robolovni turizam
- Naturizam
- Manifestacijski turizam
- Gastronomski turizam
- Enofilski turizam
- Sportsko-rekreacijski turizam
- Pustolovni turizam
- Robinzonski turizam
- Masovni turizam
- Elitni turizam
- Kontinentalni turizam
- Svemirski turizam
- Poslovni turizam
- Obrazovni turizam
- Izletnički turizam
Vidi još
Izvori
- ↑ Griffiths, Ralph; Griffiths, G. E.: Pennant's Tour in Scotland in 1769 The Monthly Review, Or, Literary Journal, London, 1772., vol. 150 (46), str. 150 (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
- ↑ Harper, Douglas: Tour Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
- ↑ Harper, Douglas: Turn Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
- ↑ UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2013., vol. 11 (1) (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
- ↑ Međunarodni turizam ugrožen pogoršanjem globalne ekonomije (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2009., vol. 7 (1) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
- ↑ UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, kolovoz 2010. vol. 8 (8) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
- ↑ 7,0 7,1 7,2 UNWTO - države članice Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
- ↑ 8,0 8,1 8,2 UNWTO - važne stavke turizma 2016. godine Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
- ↑ Međunarodni prihodi od turizma 2011. godine prerasli 1 bilijun američki dolara Svjetska turistička organizacija, 7. svibnja 2012. (pristupljeno 24. ožujka 2018.)