(25143) Itokawa
| |
|---|---|
| Orbita asteroida Itokawa Orbita asteroida Itokawa | |
| Otkriće | |
| Otkrio | LINEAR |
| Datum otkrića | 26. rujan 1998. |
| Mjesto otkrića | La Sagra, Španjolska |
| Privremena oznaka | 2011 DA14 |
| Kategorija | Apollo |
| Orbitalni elementi Epoha 18. kolovoz 2005. (JD=2453600.5) | |
| Velika poluos | 198,044 Gm (1,324 AJ) |
| Perihel | 142,568 Gm (0,953 AJ) |
| Afel | 253,520 Gm (1,695 AJ) |
| Ekscentricitet | 0,280 |
| Orbitalni period | 556,355 d (1,52 a |
| Inklinacija | 1,6222 ° |
| Longit. uzl. čv. | 69,095° |
| Argument perihela | 162,760° |
| Srednja anomalija | 294,502° |
| Fizičke osobine | |
| Dimenzije | 535 x 294 x 209 m |
| Masa | 3,52x1010kg |
| Gustoća | 1.900 kg/m3 |
| Gravitacija na površini | 0.0001 m/s2 |
| Brzina oslobađanja | 0.0002 km/s |
| Period rotacije | 12.132h |
| Spektralna klasa | S |
| Prosječna površinska temperatura | 206 K |
25143 Itokawa je asteroid iz obitelji Apollo. Ovo je prvi asteroid s kojeg su vraćeni uzorci tla zahvaljujući misiji Japanske sonde Hayabusa.
Karakteristike
25143 Itokawa je maleni S-tip asteroid koji je ime dobio po Hideu Itokawi, japanskom raketnom znanstveniku. Asteroid je otkriven u sklopu projekta LINEAR u rujnu 1998. godine. Njegova prvotna oznaka je bila 1998SF.
Gustoća asteroida je oko 1900 kg/m3, što govori kako u asteroidu ima mnogo šupljeg prostora. Asteroid je vjerojatno nakupina rastresitih stijena i regolita, a ne monolitičko tijelo. Prema snimcima sa Hayabuse zaključeno je kako asteroid vjerojatno nastao sljepljivanjem dva manja tijela. Kasnija proučavanja[1] utjecaja YORP efekta na rotaciju asteroida potvrdilo je teoriju kako se radi o sljepljenom tijelu. Otkriveno je kako je centar mase izmaknut za 21 m od mjesta gdje bi trebao biti i da je manja izbočina na asteroidu znatno veće gustoće, oko 2.900 kg/m3, dok je ostatak asteroida gustoće od 1.800 kg/m3.
Analiza uzoraka koje je donijela Hayabusa ukazuje kako je asteroid običan hondrit s malim udjelom metala. Asteroid je vjerojatno nastao spajanjem dijelova većeg tijela koje je bilo razbijeno u sudaru. Starost uzoraka prašine s asteroida je oko 8 milijuna godina.
Istraživanja
Godine 2001. asteroid je prošao blizu Zemlje te su iskorištene mogućnosti radioteleskopa Goldstone kako bi se istražile njegove fizičke osobine. Zahvaljujući radarskim snimanjima otkriveno je kako se radi o malenom asteroidu, dimenzija tek 630 x 250 m. Dimenzije asteroida je kasnije potvrdila sonda Hayabusa i dodatno ih rafinirala.
Asteroid je 2000. izabran za metu japanske misije Hayabusa. Sonda je 12. rujna 2005. došla na 20 km od Itokawe i započela s njegovim istraživanjima. Kasnije se sonda približila na samo 7 km od asteroida. Kako je masa asteroida preslaba da zadrži sondu u orbiti, Hayabusa se asteroidu približila na način da je s njim uskladila putanju oko Sunca. 20. studenog iste godine Hayabusa je pokušala sletjeti na asteroid, ali uređaj za prikupljanje uzoraka nije radio. Sonda je ponovno 25. studenog pokušala sletjeti i prikupljanje uzoraka opet nije prošlo po planu. Na svu sreću, dizanje prašine prilikom slijetanja omogučilo je sondi prikupljanje uzoraka i oni su nakon problematičnog leta do Zemlje konačno stigli 13. lipnja 2010.
Mogući sudar sa Zemljom
Itokawa će se možda jednog dana sudariti sa Zemljom. Kako je Itokawa lomljiv asteroid teško će ga se u slučaju potrebe moći skrenuti i izbjeći njegove dijelove čak i kad se on uništi, odnosno razbije na manje dijelove. Asteroid Itokawa u odnosu na Zemlju juri brzinom od 200.000 kilometra na sat pa su zato i njegovi mali dijelovi opasni za život na Zemlji.
_Itokawa.jpg)