Natpisi iz Bir el Qutta
Natpisi iz Bir el Qutta (gruz. ბირ ელ ქუტის წარწერები) starogruzijski su bizantski mozaički natpisi napisani gruzijskim pismom Asomtavruli koje je 1952. godine[1][2] u gruzijskom samostanu sv. Teodora[3] u blizini Bir el Qutta, u Judejskoj pustinji, iskopao talijanski arheolog Virgilio Canio Corbo.[4] Lokalitet se nalazi 6 km jugoistočno od Jeruzalema i 2 km sjeverno od Betlehema.[5] Cijeli kompleks građen je od crvenkastog vapnenca.[6]
Gruzijski natpisi pronađeni su na podu mozaika.[7][8] Dva su natpisa datirana u 430. godinu, a treći u 532. godinu.[9] Samostan u kojem su pronađeni natpisi osnovao je gruzijski knez i biskup Petar od Iberije,[10] čiji se otac spominje u jednom od natpisa. Na drugom se natpisu spominje Bakur od Iberije, bizantski vojskovođa, kojeg brojni povjesničari (Amijan Marcelin, Rufin iz Akvileje i Zosim) nazivaju Petrovim djedom i gruzijskim kraljem.[11][12] Sva tri natpisa smatraju se najstarijim natpisima na gruzijskom jeziku.[13] Trenutačno se svi natpisi čuvaju u Muzeju Franjevačkog društva Studium Biblicum Franciscanum u Jeruzalemu.[14] Natpis br. 2, koji spominje Petra Iberijskog, trenutačno se smatra izgubljenim.[15]
Natpisi[uredi]
Natpis 1[uredi]
- "
ႣႠ ႻႭჃႻ
ႤႭჃႪႬႨ Ⴋ
ႠႧႬႨ ႡႠ
ႩႭჃႰ ႣႠ
ႢႰႨ ႭႰႫ
ႨႦႣ ႣႠ Ⴌ
ႠႸႭႡႬႨ
ႫႠႧႬႨ Ⴕ"
Prijevod: Isuse Kriste, smiluj se Bakuru i Griormizdu i njihovim potomcima.[16][17][18]
Natpis 2[uredi]
- "
ႼႫႨႣႠႭ ႧႤႭႣႭႰ
Ⴄ ႫႠႰ Ⴌ ႣႠ ႡႭჃ
ႰႦ Ⴌ ႤႬ ႠႫႨ"
Prijevod: Sveti Teodore, smiluj se Maruanu i Burzenu, Amen.[19][20][21]
Natpis 3[uredi]
.jpg)
- "
ႸႤႼႤႥႬႨႧႠ Ⴕ ჁႱႨႧႠ ႣႠ Ⴋ
ႤႭႾႤႡႨႧႠ ႼႫႨႣႨႱႠ ႣႠ Ⴇ ႤჂႱႨႧႠ
ႸႬ ႠႬႲႭႬႨ ႠႡႠჂ ႣႠ ႨႭႱႨႠ ႫႭ
ႫႱႾႫႤႪႨ ႠႫႨႱ ႱႤႴႨႱႠჂ ႣႠ ႫႠ
ႫႠ ႣႤႣႠჂ ႨႭႱႨႠჂႱႨ ႠႫႤႬ"
Prijevod: Uz pomoć Isusa Krista i svetog Teodora, Bog se smilovao Opatu Antunu i Jošiji, autorima ovog mozaika, kao i ocu i majci Jošije, Amen.[22][23][24]
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Khurtsilava, str. 13
- ↑ Corbo, str. 110
- ↑ Khurtsilava, str. 26
- ↑ Khurtsilava, str. 6
- ↑ Tchekhanovets, str. 137
- ↑ Tchekhanovets, p. 138
- ↑ Tchekhanovets, str. 140
- ↑ Corbo, str. 136
- ↑ Khurtsilava, str. 17
- ↑ Corbo, str. 130
- ↑ Khurtsilava, str. 24
- ↑ Tchekhanovets, str. 148
- ↑ Tchekhanovets, str. 146
- ↑ Tchekhanovets, str. 141
- ↑ Khurtsilava, str. 18
- ↑ Tchekhanovets, str. 144.—145.
- ↑ Khurtsilava, str. 23
- ↑ Corbo, str. 137.—138.
- ↑ Tchekhanovets, str. 145
- ↑ Khurtsilava, str. 19
- ↑ Corbo, str. 138
- ↑ Tchekhanovets, str. 143
- ↑ Khurtsilava, str. 16
- ↑ Corbo, str. 135
Literatura[uredi]
- Corbo, V. C., (1955.) Gli scavi di Kh. Siyar el-Ghanam (Campo dei pastori) e i monasteri dei dintorni, Tip. dei PP. Francescani
- Tchekhanovets, Y. (2018.) The Caucasian Archaeology of the Holy Land: Armenian, Georgian and Albanian communities between the fourth and eleventh centuries CE, Brill Publishers, ISBN 978-90-04-36224-6 nevaljani ISBN
- Khurtsilava, B. (2018.) Traces of the Georgians on the Holy Land, Tbilisi, ISBN 978-9941-8-0042-9 nevaljani ISBN
Vanjske poveznice[uredi]
- Lombardo, S. & Scardigno, C. (2018.) I mosaici di Bir el-Qutt, tra le più antiche testimonianze di lingua georgiana Terra Sancta Museum