Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Janko Marinković

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 390692 od 11. prosinac 2021. u 18:15 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Janko Marinković
Rođenje 1923.
Smrt 12. lipnja 2003.
Poznat(a) po Komorni teatar klasike
Zanimanje kazališni redatelj, pisac i prevodilac
Portal o životopisima

Janko Marinković (1923–12.6.2003.) je bio hrvatski kazališni redatelj, filmski scenarist i prevodilac.

Životopis

Poliglot, erudita i svjetski putnik, Janko Marinković, rođen je u Zagrebu 1923. godine. Prvo je studirao pravo, a svoju kazališnu karijeru započinje kao asistent Bojana Stupice u Ljubljani i Mariboru te kod Erwina Piscatora u Berlinu. Kazališni seminar pri Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kod Dragutina Ivaniševića upisao je 1947.

Angažiran je potom bio i kao asistent režije kod Bojana Stupice u više predstava u Zagrebu (Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu) i u Beogradu u Jugoslovenskom dramskom pozorištu od 1948. do 1950. Nakon toga je premješten u riječki HNK. Bio je također umjetnički voditelj Narodnog Kazališta "August Cesarec" u Varaždinu od 1952. do 1954. godine te "kućni" redatelj Narodnog kazališta u Šibeniku u sezonama 1956. i 1957.

Godine 1970. pokreće "Komorni teatar klasike" koji svoj repertoar temelji na klasičnoj europskoj dramskoj literaturi u kojem, zajedno s Antunom Celiom Cegom režira brojne predstave. Poznati su njegovi prijevodi kazališnih tekstova, posebice s njemačkog i francuskog jezika, a njihovo suvremeno korištenje i danas svjedoči o kvaliteti njegovih prijevoda (Ibsen, Kleist, Schnitzler, Shaw, Anouilh, Goldoni i drugi). Režirao je preko sto kazališnih predstava u Puli, Rijeci, Varaždinu, Šibeniku, Banjaluci, Bjelovaru, Zagrebu i Beogradu. Napisao je i više scenarija za animirane filmove te pisao eseje u stručnim tiskovinama.

Stradao je u saobraćajnom incidentu 2003. godine pri nepažljivom prelasku ulice nedaleko svoje kuće u Zagrebu. [1]

Bio je brat hrvatskog filozofa Josipa Marinkovića.

Režije

Prijevodi

Tekstovi i scenariji

Izvori

  1. Obavijest o pogibiji redatelja Janka Marinkovića na portalu Index.hr, dana 13. lipnja 2003., pristupljeno 06. ožujka 2021.
  2. Crtica o 60-godišnjici predstave u "Varaždinskom tjedniku", 27. rujna 2012., pristupljeno 06. ožujka 2021.
  3. U zborniku "Milan Ogrizović i kazalište" esej "Dosljedna nedosljednost – homo theatralis Milan Ogrizović", Ana Marija Žugić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2017., stranica 27, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  4. Najava premijere predstave u Varaždinskom listu, 17. rujna 1953., pristupljeno 6. ožujka 2021.
  5. Najava premijere predstave u Šibenskom listu, 18. travnja 1956., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  6. Kritika predstave "Pigmalion" u Šibenskom listu, 20. lipnja 1956., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  7. Sezona 1955/1956 u Narodnom kazalištu Šibenik, Šibenski list br. 199. 1956., pristupljeno 22. ožujka 2021.
  8. Kritika premijere predstave u Šibenskom listu, 10. listopada 1956., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  9. Najava premijere predstave u Šibenskom listu, 05. prosinca 1956., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  10. Najava premijere operete Čar valcera u Šibenskom listu, br. 224-225, str. 5, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  11. Nataša Glišić, "Medkulturne izmenjave: slovenski umetniki na odrih gledališč v Republiki Srbski (v Bosni in Hercegovini)", Akademija za gledališče, radio, film in televizijo/Filozofska fakulteta, 4. prosinca 2018., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  12. Dragutin Lučić se prisjeća predstave Janka Marinkovića u Puli 1963. u razgovoru za Radio Rojc, časopis Veznik br. 10, proljeće 2016., pristupljeno 09. ožujka 2021.
  13. Najava premijere predstave 10. prosinca u šibenskom listu, ŠL 07. prosinac 1966., pristupljeno 9. ožujak 2021.
  14. U zborniku "Milan Ogrizović i kazalište" esej "Dosljedna nedosljednost – homo theatralis Milan Ogrizović", Ana Marija Žugić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2017., stranica 20, pristupljeno 22. ožujka 2021.
  15. Životopis glumca Duška Gojića s 4 predstave Janka Marinkovića u kojima je igrao, mrežne stranice HNK Zagreb, pristupljeno 9. ožujka 2021.
  16. Kartica filma u katalogu " Zagreb filma, pristupljeno 06. ožujka 2021.