Ivan od Gaunta

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 389246 od 11. prosinca 2021. u 12:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Ivan od Gaunta, vojvoda od Lancastera (6. ožujka 1340. – 3. veljače 1399.) je bio engleski princ, vojskovođa i državnik. Rodio se kao treći od sveukupno pet sinova kralja Eduarda III. Zahvaljujući svojoj plavoj krvi, sklapao je privilegirane brakove i dobivao velike zemljišne posjede, Gaunt se ubrajao u najveće bogataše svog doba, te je bio značajna ličnost tijekom vladavine svog oca Eduarda te nećaka Rikarda II. Kao vojvoda od Lancastera, bio je osnivač dinastije Lancaster, te su članovi te loze poslije njegove smrti naslijedili prijestolje. Mjesto njegovog rođenja, Ghent, kasnije se u engleskom jeziku izmijenilo u Gaunt, te se to smatra podrijetlom njegovog imena. Kada je kasnije postao nepopularan, zla glasina je počela kružiti - zajedno sa satiričkim anegdotama - po kojoj je Gaunt zapravo sin nekog krvnika iz Ghenta. Ta glasina ga je razbjesnila. Nastala je na temelju činjenice da Eduard III. nije bio prisustvovao njegovom rođenju.

Karijera

Početci Ivanove karijere zabilježeni su boravkom u Francuskoj i Španjolskoj boreći se u Stogodišnjem ratu. Neuspjelo je pokušao zasjesti na kastiljsko prijestolje na temelju svog drugog braka te se neko vrijeme predstavljao kao kastiljski kralj. Kada je Eduarda Crnog Kraljevića, Gauntovog starijeg brata i prijestolonasljednika poslije Eduarda III., onesposobila zdravstvena tegoba za vladanje, Gaunt je preuzeo brojne državne funkcije. Postao je jedan od najmoćnijih političkih ličnosti u Engleskoj. Suočio se s vojnim poteškoćama u inozemstvu i unutarpolitičkim podjelama te nesuglasicama oko načina rješavanja tih kriza. To je vodilo do tenzija između Gaunta, engleskog parlamenta i vladajućih. Vrlo brzo je postao vrlo nepopularan.

Sukob sa sinom, Henrikom IV.

Ivan je uživao velik utjecaj nad engleskim prijestoljem tijekom maloljetnosti kralja Rikarda II., i posljedičnih razdoblja političkih razdora. Posredovao je između kralja i skupine pobunjenih plemića, uključujući Gauntovog vlastitog sina i nasljednika, Henryja Bolingbrokea. Nakon Gauntove smrti 1399., njegove su titule i posjedi prepisani Kruni, a njegov razbaštinjen sin je proglašen veleizdajnikom i progonjen. Ubrzo se vratio iz inozemstva exile kako bi povratio svoje nasljedstvo i svrgnuo Rikarda. Vladao je kao kralj Henrik IV. (1399. – 1413.), prvi potomak Ivana od Gaunta na engleskom prijestolju.

Začetnik dinastije Lancaster

Ivan od Gaunta je općenito poznat kao predak engleskih vladara krenuvši od Henrika IV. Njegova loza, dinastija Lancaster, vladala je Engleskom od 1399. godine do Ratova dviju ruža. Smatra se da je imao petero izvanbračne djece: jedno u mladost s majčinom dvorskom damom; druge prezimena Beaufort, od Katherine Swynford, njegove dugoročne ljubavnice i treće supruge. Kasnije su priznati kao njegovi potomci u kraljevskim i klerskim krugovima. No, to nije utjecalo na Henrikovu odluku da nemaju pravo na englesko prijestolje. Preko svoje kćeri, Joan Beaufort, grofice od Westmorlanda, Gaunt je predak i yorkših kraljeva Eduarda IV., Eduarda V. i Rikarda III. Preko svoje pra-praunuke Margarete Beaufort također je predak Henrika VII., koji je oženio kćer Eduarda IV., Elizabetu od Yorka, tako da su svi nadolazeći vladari njegovi potomci (Henrik VIII., Marija Tudor, Elizabeta I.).