Babonožići

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 388874 od 11. prosinac 2021. u 11:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatska velikaška obitelj
Babonožić
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Mogorović
Utemeljenje 15. stoljeće
Izumrli 17. stoljeće

Babonožić (Babonosich, Babonossych), hrvatska plemićka obitelj od roda Mogorovića, koja se spominje u izvorima do 1452. godine u okolici Zadra, a potom u Donjem Žažićnu u Lici. Godine 1497. spominje se Miklouš Babonožić kao član plemenskog suda tog roda. U Cetingradskoj povelji, izdanoj 1. siječnja 1527. godine povodom izbora austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske, navodi se kao jedan od potpisnika i Nikola Babonožić. Isti je potpisan i u zaključku Hrvatskog sabora iz 1533. godine.[1]

Poslije osmanskog osvajanja Like 1527. godine, Babonožići su u službi Zrinskih i Frankapana na čijim su se posjedima naselili. Ivan Babonožić je bio zabilježen 1545. i 1550. godine kao kaštelan grada Steničnjaka, koji je bio u vlasništvu Frankapana Slunjskih. Također je bio zabilježen i 1556. godine kao sudac u podjeli imanja Šubića Peranskih u Perni. Godine 1592. Gašpar Babonožić je bio zapovjednik grada Izačića. U 17. stoljeću spominju se među vazalima Zrinskih Gabro i Baltazar Babonožić. Vjerojatno su izumrli do početka 18. stoljeća, jer se tada više ne pojavljuju u povijesnim izvorima.[2]

Bilješke

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Babonožići koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.