| Finlandia | |
|---|---|
| Skladatelj | Jean Sibelius |
| Nastanak | 4. studenoga 1899. |
| Premijera | 2. srpnja 1900. Helsinki |
| Kataloška oznaka | op. 26 |
| Forma | simfonijska poema |
| Tonalitet | As-dur |
| Broj stavaka | 1 |
| Trajanje | oko 9 minuta |
Finlandia op. 26 je simfonijska poema finskog skladatelja Jeana Sibeliusa. Prvotno se kao 6. stavak s naslovom "Buđenje Finske" nalazila u sastavu glazbe napisane za proslavu Dana tiska 1899. godine. Prerađena u samostalnu poemu, premijerno je pod imenom "Domovina" izvedena 2. srpnja 1900. godine u Helsinkiju. Smatra se neslužbenom finskom himnom.
Nastanak
Jean Sibelius (rodno ime Johan Julius Christian Sibelius) bio je finski skladatelj i violinist iz razdoblja kasnog romantizma na prelasku u modernu. Studirao je glazbenu teoriju, kompoziciju i violinu u Helsinkiju, Berlinu i Beču. Njegov opus obuhvaća 116 djela u raznim žanrovima: 7 simfonija, 13 simfonijskih poema, niz vokalno-instrumentalnih djela, djela komorne glazbe te dva baleta i dvije suite.
Od 1809. godine Finska je bila u sastavu Ruskog Carstva. Zaoštravanje ruske cenzure tiska krajem 19. stoljeća vodilo je sve češćim protestima. Protesti su uključivali i proslave Dana tiska na kojima su izvođene kazališne predstave, a prihod je išao novinarskom mirovinskom fondu.
Za izvedbu "živih slika finske povijesti i mitologije" na glavnoj proslavi Dana tiska 1899. godine Sibelius je 4. studenoga napisao glazbu koja se sastojala od uvertire i šest slika u kojima je opisao scene iz povijesti Finske:
- Uvertira
- Väinämöinenova pjesma
- Krštenje Finaca
- Vojvoda Ivan od Östergötlanda u zamku Turku
- Finci u tridesetogodišnjem ratu
- "Velika mržnja" (odnosi se na ruske represalije u Velikom sjevernom ratu)
- Buđenje Finske
Iz te je glazbe Sibelius kasnije izdvojio suitu Povijesne scene I, op. 25 (Scènes historiques I), a 6. sliku "Buđenje Finske" izdvojio je i preradio u Simfonijsku poemu "Domovina" op. 26.
Premijera poeme održana je 2. srpnja 1900. u Helsinkiju, dirigent je bio Robert Kajanus. Ruske vlasti zabranile su njeno izvođenje, tako da je Sibelius poemu izvodio pod raznim imenima. U studenome je Sibelius skladbu preradio za klavir i tom prilikom ju nazvao današnjim imenom "Finlandia".
Himnu iz drugog dijela poeme Sibelius je kasnije izdvojio u samostalnu skladbu "Himna Finlandia" i ta skladba, s riječima koje je 1941. napisao finski pjesnik Veikko Antero Koskenniemi, postala je jedna od najznačajnih finskih nacionalnih pjesama. I u poemi himnu ponekad pjeva zbor.
O glazbi
Orkestracija: 2 flaute, 2 oboe, 2 klarineta, 2 fagota, 4 horne, 3 trube, 3 trombona, tuba, timpani, udaraljke, gudači
Tonalitet: As-dur
Skladba je jednostavačna, a sastoji se od dvije cjeline.
- Andante sostenuto
- Allegro moderato, Allegro
Snažnom pretećem naletu limenih puhača odgovaraju drveni puhači uvodeći uzvišenu, "svetu" melodiju, a gudači dodaju humaniji ton. Poslije sporog uvoda, tempo se ubrzava, a limeni puhači dočaravaju fanfare i borbeni duh. Drveni puhači počinju mirnu, svečanu himnu, koju prihvaćaju gudači. Opet se vraćaju limeni puhači, pojačavaju tempo i uz temu himne vode melodiju u trijumfalno finale.
Trajanje poeme je oko 9 minuta.
Utjecaj
Sibelius i Kajanusov orkestar izvodili su poemu na europskoj turneji, koja je završena na svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine, čime je Europa upoznala Sibeliusa i finsko nacionalno pitanje. Finlandia je brzo postala dio finske nacionalne svijesti.
Finlandia je postala popularna u svijetu i napravljeni su mnogi njeni aranžmani, kao na primjer za vojni orkestar ili verzija sa zborom. Himna iz Finlandije je u svijetu pjevana uz razne tekstove, na što je Sibelius negodovao, ali je i sâm na kraju napisao verziju za muški zbor koja je uključena u djelo Masonska ritualna glazba op. 113.
Izvori
- Finlandija u neslužbenom vodiču koncerta Niškog simfonijskog orkestra 4. listopada 2018. godine, dirigentica Milena Injac, sa stranice "Rat protiv slova A" (sr.) (objavljeno: 1. listopada 2018., pristupljeno: 18. kolovoza 2020.)
- Sibelius, Jean. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. (Pristupljeno: 18. kolovoza 2020.)
- Finlandia na stranici www.sibelius.fi (en.) (Pristupljeno: 18. kolovoza 2020.)
- Finlandia na stranici www.britannica.com (en.) (Pristupljeno: 18. kolovoza 2020.)
- Finlandia na stranici imslp.org (en.) (Pristupljeno: 18. kolovoza 2020.)
- Finlandia, zvučni zapisi poeme i himne u više raznih izvođenja, MP3 Quack (en.) (Pristupljeno: 10. rujna 2020.)