Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Margit Slachta

Ova stranica dio je WikiProjekta žene u crvenom. Kliknite ovdje za više informacija
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 368793 od 8. prosinac 2021. u 13:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Margit Slachta u redovničkom habitu.

Margit Slachta (Košice, 18. rujna 1884.Buffalo, 6. siječnja 1974.) bila je mađarska karitativna djelatnica, političarka i prva parlamentarna zastupnica u mađarskoj povijesti.[1] Za sudjelovanje u spašavanju više od dvije tisuće Židova tijekom Drugog svjetskog rata posmrtno je odlikovana pravednicom među narodima.[2]

Na parlamentarnim izborima 1945. ponovno je izabrana za narodnu zastupnicu. Bila je jedinom zastupnicom koja je glasala protiv Deklaracije o republici 1916. zalažući se za očuvanje monarhije.[3] Njezin Kršćanski ženski savez na izborima 1947. osvaja četiri parlamentarna mjesta.[4] Zbog progona Komunističke partije uoči izbora 1949. onemogućeno joj je kandidiranje.[5]

Karitativnim redovničkim laičkim radom bavila se od 1908., a 1923. osniva Sestre društvene službe, čija je pripadnica bila i Sára Salkaházi.

Izvori

  1. Phayer, M. The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965, Indiana University Press, 2000, str. 117.
  2. Margit Slachta u bazi podataka Pravednika među narodima Yad Vashema (pristupljeno 31. siječnja 2020.)
  3. Kenez, Peter. Hungary from the Nazis to the Soviets : the establishment of the Communist regime in Hungary, 1944-1948. Cambridge: Cambridge University Press, 2006., str. 105.
  4. Nohlen, D., Stöver, P. Elections in Europe: A data handbook, 2010., str. 931.
  5. De Haan, Francisca, Daskalova, Krasimira, Loutfi, Anna. Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries, Central European University Press, 2006., str. 522.
Sadržaj