Vukovarski vodotoranj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 368376 od 8. prosinca 2021. u 12:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
Skoči na:orijentacija, traži
Vukovarski vodotoranj poslije Hrvatskoga obrambeno-oslobodilačkoga rata

Vukovarski vodotoranj je građevina u Vukovaru, simbol stradanja i otpora grada tijekom Domovinskog rata.

Povijest

Vukovarski vodotoranj izgrađen je 1968. godine, kao zamjena za dotadašnji vodotoranj u središtu grada (pokraj Hotela Dunav, na današnjem Trgu Republike Hrvatske), koji nije bio dovoljnog kapaciteta za sve veće potrebe grada koji se širio. Visok je 50 metara, a izgradila ga je zagrebačka tvrtka Hidrotehna prema projektu tvrtke Plan u tadašnjem gradskom perivoju i izletištu tzv. "Najpar-bašći", na ulazu u vukovarsko gradsko naselje Mitnicu.[1][2] Projektant vodotornja je dipl.ing. Matej Meštrić.[3] U to vrijeme, s kapacitetom rezervoara od 2200 kubnih metara, bio je među najvećim građevinama te vrste u Europi.[4] Na vrhu bio je restoran-vidikovac, kavana "Vodotoranj",[3] iz kojega se vidio Vukovar, Dunav i okolica. Restoran je zatvoren 1970. godine a nakon toga tu je bilo računovodstvo Vodovoda.[3]

Vodotoranj u Domovinskome ratu

Godine 1991. vodotoranj su, tijekom bitke za Vukovar, teško oštetile srpske snage. Bio je pogođen s više od 600 neprijateljskih projektila i postao je simbol stradanja i otpora toga grada.[4] Tijekom opsade grada, tada 23-godišnji, Ivica Ivanika s Mitnice prvi je stavio te je uvijek iznova, pod granatama, na vodotoranj dizao hrvatsku zastavu a kasnije je s njim išao i Hrvoje Džalto.[5][6]

Planovi konzervacije

Vodotoranj tijekom konzervacije, 28. srpnja 2019.

Vodotoranj bi kao simbol Vukovara, prema planovima, izvana trebao biti konzerviran, dok bi njegova unutrašnjost bila uređena u funkciji života, budućnosti.[5] U planu je, pri vrhu tornja, restoran i vidikovac s rotirajućom plohom usmjeravajući pogled na Dunav i Vukovar te prema Osijeku, Iloku i Bačkoj u Vojvodini.[5]

„Radovi na obnovi vukovarskog Vodotornja su pri kraju, cjelokupna obnova koštat će oko 46 milijuna kuna, a simbol grada Vukovara bit će svečano otvoren koncem listopada. Tih 46 milijuna kuna je osiguralo gotovo 7000 Hrvata diljem svijeta i sa svih kontinenata, građani Hrvatske i mnoge tvrtke koji su se svi zajedno uključili u akciju Vukovarski Vodotoranj - simbol hrvatskog zajedništva”
( najavio je 28. kolovoza 2020. vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je u pratnji novinara obišao radilište.[7])


Naglasio je da su time pokazali koliko im je stalo do vrijednosti Domovinskog rata i njegovih simbola. Zahvalio je svim donatorima čija će imena biti ispisana na "Donatorskoj ploči", a zahvalu je uputio i medijima koji su pratili tijek provedbe projekta obnove Vodotornja.[7]

Obnovljeni vodotoranj

Vukovarskim vodotornjem upravljat istoimena gradska tvrtka s 27 zaposlenika. Objekt Vodotornja sadrži memorijalne stube, memorijalnu sobu i vidikovac te će se u njemu u istome trenutku moći nalaziti najviše 70 osoba. U prizemlju pored Vodotornja nalazi se amfiteatar sa 100 sjedećih mjesta, dječje igralište i kafić, a izvršeni su i hortikulturalni zahvat oko prostora Vodotornja.[7]

Obnovljeni vodotoranj je svečano otvoren 30. listopada 2020., a dan kasnije za javnost.

Dana 10. ožujka 2021. Vodotoranj je službeno postao članom Međunarodnog saveza velikih tornjeva (engl. WFGA odn. World Federation of Great Towers).[8]

Izvori

  1. Jutarnji list: Vukovarski Vodotoranj postaje memorijalno spomen-obilježje, objavljeno 6. listopada 2007., pristupljeno 4. prosinca 2016.
  2. Najveći infrastrukturni zahvat u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pripremio Branko Nadilo, Časopis Građevinar, broj 67, stranica 1209. (prosinac 2015., pristupljeno 4. prosinca 2016.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Marija Matoš/Leon Čuljak/M.Š., Vukovarski vodotoranj - 'Simbol hrvatskog zajedništva', hrt.hr, 14. studenoga 2016., pristupljeno 20. svibnja 2017.
  4. 4,0 4,1 Jutarnji list: Vodotoranj ostaje sa svih svojih 600 rana, pristupljeno 7. veljače 2013.
  5. 5,0 5,1 5,2 Glas Slavonije: Vukovarski vodotoranj: Simbol stradanja, otpora i opstanka!, pristupljeno 7. veljače 2013.
  6. Suzana Lepan, Vukovarski vodotoranj - simbol otpora, VP Magazin za vojnu povijest, 5. srpnja 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 3. prosinca 2013.), pristupljeno 20. svibnja 2017.
  7. 7,0 7,1 7,2 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • Veliko priznanje: Vodotoranj u Vukovaru postao član Svjetske organizacije velikih tornjeva objavljeno i pristupljeno 17. ožujka 2021.
  • Vanjske poveznice