Mladen Medar

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Mladen Medar, hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, muzealac, stručni pisac, esejist i pjesnik (Bjelovar, 4. prosinca 1951.).

Životopis

Rođen je 4. prosinca 1951. u kući br. 36 na Šetalištu dr. Vladimira Bakarića (danas Šetalište dr. Ivše Lebovića). Uz osnovnu školu i gimnaziju u rodnom je gradu pohađao nižu i srednju Glazbenu školu „Vatroslav Lisinski“. Diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Od 1993. do 1997. radio u Državnom arhivu u Bjelovaru. U Gradskom muzeju Bjelovar zaposlen je od 1997. godine kao voditelj knjižnice, od 2004. kustos, voditelj Kulturno-povijesnog odjela, godinu dana voditelj i Galerijskog odjela, a od 2007. do 2015. i ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar. Članom Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu pri Sekciji za specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva postao je 1998. godine.

Od 1983. godine vanjski je suradnik na projektima Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU te suradnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu. Od 1990. bio je povjerenik Državne uprave za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske te jedan od utemeljitelja i član prvog Upravnog odbora Hrvatske sekcije ECOVAST-a (European Council for the Village and Small Town), Europskog vijeća za sela i male gradove (sa sjedištem u Belgiji). Godine 1997. idejni je začetnik (s akademikom Ivanom Supekom) Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Od 2006. godine njegov je suradnik te član uredništva, a potom član Uredničkog savjeta časopisa „Radovi“ ovog Zavoda.

Od 1971. godine član - radnik Matice hrvatske, od 1990. jedan od trojice obnovitelja i član Predsjedništva Ogranka MH u Bjelovaru, a od 2000. do 2011. je tajnik ovog Ogranka. Jedan je od utemeljitelja i tajnik časopisa za književnost, kulturu i druga društvena zbivanja „Rusan“ (1991.-1992.), a od 1994. je glavni urednik „Bjelovarskog zbornika“. Bio je prvi predsjednik obnovljenog Bjelovarskog kazališta i član njegova Umjetničkog vijeća (1997.-2000.).

Brojne radove s rezultatima samostalnih istraživanja prošlosti Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije od prapovijesti do 20. stoljeća, povijesnu građu, biografije, bibliografije, recenzije, prikaze i osvrte od 1975. objavljuje u nizu stručnih i znanstvenih publikacija, enciklopedija, leksikona, zbornika, časopisa i novina. Autor je većeg broja samostalnih izložbi i predavanja iz kulturne povijesti. Naročito zaslužan za rezultate proučavanja bjelovarskog kazališnog života od 18. do 20. stoljeća, povijesti bjelovarskih Židova u istom razdoblju te za proučavanje razdoblja secesije u Bjelovaru u europskom kontekstu (zahvaljujući njegovoj velikoj samostalnoj izložbi "Secesija u Bjelovaru" održanoj 2008. godine u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u Zagrebu, Bjelovar je uvršten u najveći europski projekt o secesiji Partage plus - Digitising and enabling Art Nouveau for Europeana). Godine 2014. kao jedan od članova Međunarodnog žirija (s članovima iz Argentine, Austrije, Slovenije, Turske, Poljske, Sjeverne Irske, Kosova, Španjolske, Italije, Estonije i USA) bio je član Organizacijskog odbora i jedan od selektora izložbe "Suvremena hrvatska keramika".

Osobito se bavi bjelovarskim imenima europske likovne umjetnosti Nastom Rojc, Vojinom Bakićem, Edom Murtićem i Ivom Friščićem te povjesničarom umjetnosti, likovnim kritičarom i istaknutim hrvatskim pjesnikom, Bjelovarčaninom Željkom Sabolom.

Dobitnik je Spomen-povelje u povodu 100. obljetnice Hrvatskog arheološkog društva (1978.), Priznanja povodom proglašenja Počasnim članom Društva bibliotekara regije Bjelovar (1989.), Povelje povodom 40. obljetnice Gradskog muzeja Bjelovar za izuzetan doprinos i suradnju u ostvarivanju muzejske i kulturne djelatnosti (1990.) i Zahvalnice povodom 30. obljetnice osnutka Matice hrvatske Bjelovar (2001.). Za osobite zasluge u obrazovnom i kulturnom životu Bjelovarsko-bilogorske županije nagrađen je Javnim priznanjem „Plaketa Tihomir Trnski“ (1998.), a za uspjehe na području znanosti Zlatnom plaketom „Grb grada Bjelovara“ (2000.).

Godine 1996. proglašen je suvremenim hrvatskim pjesnikom, a od 2015. član je PEN-a International (međunarodnog udruženja pjesnika, esejista i novelista sa sjedištem u Londonu) - Hrvatskog PEN centra u Zagrebu. Eseje i pjesme objavljuje u Hrvatskoj (Bjelovar, Zagreb, Zadar), Bosni i Hercegovini (Sarajevo) i Italiji (Milano). Kao pjesnik zastupljen je u „Panorami hrvatske poezije s temom Zagreba“ („Forum“ HAZU 1996.) te u nekoliko antologija. Pjesme su mu prevođene na češki i talijanski jezik te esperanto.

Predavanja

• Životopis Ivana Trnskog, prvog župana Bjelovarske županije (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru, Bjelovar 1990.)
• Bjelovarska afera 1888. godine u svjetlu lokalnih izvora, Znanstveni skup u povodu 120. obljetnice proglašenja Bjelovara slobodnim i kraljevskim gradom. Povijesni arhiv i Gradsko poglavarstvo grada Bjelovara (Dom kulture, Bjelovar 1994.)
• Pregled razvitka arheoloških istraživanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Znanstveni skup „Arheološka istraživanja u Bjelovarsko-bilogorskoj regiji“ i „Pogrebni ritusi na teritoriju Hrvatske“  Hrvatskog arheološkog društva Zagreb (Bjelovar 1996.)
• Osnutak bjelovarskog muzeja i istaknuta imena njegovih prvih djelatnika, Stručni skup „Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj“ Muzeja Slavonije Osijek (Osijek 1997.)
• Život i djelo akademika Ivana Supeka, na predstavljanju njegove knjige „Hrvatska tetralogija“ 1-4 (Dom kulture Bjelovar 1997.)
• Kulturno-povijesni spomenici Bjelovarsko-bilogorske županije, uvodno predavanje na stručnom skupu „ Život i djelo Antuna Cuvaja“ Ogranka Hrvatskog pedagoško književnog zbora  Bjelovar (Bjelovar 1997.)
• Kulturno-povijesni pregled Bjelovara i okolice, 61. Znanstveno stručni sastanak uz 40. obljetnicu Hrvatskog društva infektologa. Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo infektologa i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (Dom kulture Bjelovar  1999.)
• Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar, Međunarodni skup „Muzej(i) (i) književnost(i)“ Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, (Muzej “Mimara“, Zagreb 2006.)
• Epidemiološki izvještaj Kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine, Znanstveno-stručni skup „Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2007.)
• Židovi u Bjelovaru od 18. do 20. stoljeća. Presjek kroz povijest (Kulturno društvo „Miroslav Šalom Freiberger“, Židovska općina Zagreb 2011.)
• Željko Sabol - pjesnik dvaju gradova, Književno-znanstveni kolokvij povodom 70. godišnjice rođenja i 20. godišnjice smrti književnika Željka Sabola, Društvo hrvatskih književnika Zagreb (Zagreb 2011.)
• Primjeri dnevničkih zapisa iz ratova s naglaskom na Domovinskom ratu 1991.-1995. i zbivanjima u Bjelovaru, Znanstveno-stručni skup „Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u Domovinskom ratu“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2014.)
• Bjelovarski ratni plakati 1991.-1993., Znanstveno-stručni skup „Simbol, identitet i Domovinski rat“ Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog grboslovnog i zastavotvornog društva Zagreb (Filozofski fakultet, Zagreb 2014.)
• Bjelovarčanka Nasta Rojc – značajno ime europskog slikarstva, Znanstveno-stručni skup „Znamenite osobe u povijesti grada Bjelovara s posebnim osvrtom na članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa šireg bjelovarskog područja: u povodu obilježavanja 260. obljetnice grada“ Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (Bjelovar 2016.)
• Vježbanje života. O životu, ljubavi i smrti, uz isčitavanje djela Nedjeljka Fabrija, Književnoznanstveni simpozij „Jer je sjećanje sve, a godine ne znače ništa: In memoriam Nedjeljko Fabrio“ Hrvatskog PEN centra (Zagreb 2019.)

Izložbe

Samostalne:

• „Sjećanje na bjelovarsko kazalište“, Velika galerija Gradskog muzeja Bjelovar (1997.)
• „Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije“, sajamska dvorana Međunarodnog stočarskog i gospodarskog sajma u Gudovcu kraj Bjelovara 1999.)
• „Bjelovar u djelima znanstvenika, književnika i likovnih umjetnika“, Velika galerija GMB (2000.)
• „30. obljetnica utemeljenja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 1971.-2001.“, Velika galerija GMB (2001.)
• „Osjećam se vrlo čudno, kao da sam na odlasku - Željko Sabol 1941.-1991.“, Velika galerija GMB (2001.)
• „Zavičajni pisci, hrvatski književnici – Bjelovarčani: Krsto Špoljar, Željko Sabol, Mirko Sabolović i Goran Tribuson“, Studijski odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (2004.)
• „Đuro Sudeta – pjesnik bolne nježnosti“, (Kulturno-povijesni odjel GMB 2004.)
• „Bjelovarsko-gudovačke godine hrvatske slikarice Naste Rojc“, galerija „Koridor“ GMB (2005.)
• „Secesija u Bjelovaru“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2007.)
• „Secesija u Bjelovaru“, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb (2008.)
• „Ivo Friščić – 15. obljetnica smrti /1993.-2008./“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
• „Nakladnička djelatnost Gradskog muzeja Bjelovar“, Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar (2009.)
• „Izložba svih izložbi“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
• „Kronologija obnove zgrade Gradskog muzeja. Povodom svečanog otvaranja obnovljene zgrade muzeja – fotografije i dokumenti“, Mala galerija GMB (2010.)
• „Edo Murtić – povratak u zavičaj“, zgrada Poduzetničkog parka u Velikoj Pisanici (2010.)
• „Željko Sabol 1941.-1991.“,Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (2011.)
• „Od podruma do zvijezda – 15 godina Bjelovarskog kazališta“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2012.)
• „Pet godina bjelovarske Noći muzeja 2008.-2012.“, galerija „Koridor“ GMB (2013.)
• „Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc – Vojin Bakić – Edo Murtić – Ivo Friščić“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2014.)
• „Josip Juraj Strossmayer – biskup međunarodnog ugleda u Bjelovaru 1888. godine“, galerija „Izlog“ GMB (2015.)
• Uvod u izložbu „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara, galerija „Izlog“, GMB (2016.)

Skupne:

• „Bjelovarsko-bilogorska županija kroz povijest“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2006.)
• „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara“, svi galerijski prostori GMB (2016.)

Važnija djela

Gotika u Bilogori /sa Z. Lovrenčevićem/, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske br.  2 , Zagreb 1977., str.  44-60

Prilog poznavanju kazališnog života u Bjelovaru. Zbirka theatralia obitelji Medar,  Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, br. 27-28, Zagreb 1983., str. 129-133

Uvod u proučavanje prošlosti bjelovarske knjižnice, Svezak Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar, br. 1, Bjelovar 1985., str. 20-23

Razvitak arheoloških istraživanja na bjelovarskom području,  Vijesti muzealaca i  konzervatora Hrvatske, br. 1-2, Zagreb 1988., str. 17-18  

Narodno kazalište, Bjelovar (1945-1959), u: Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980, knjiga prva, „Globus“ i JAZU Zagreb 1990., str. 685-693

Osnutak bjelovarskog muzeja i istaknuta imena njegovih prvih djelatnika, Zbornik Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, Osijek 1990., str. 12-15

Urbanističko-graditeljski razvitak grada Bjelovara / Urbanistich-bauliche Entwicklung der Stadt Bjelovar, Plan grada Bjelovara, Bjelovar 1993.

Bjelovarska afera 1888. godine u svjetlu lokalnih izvora, u: Predavanja održana na prvom Znanstvenom skupu u Bjelovaru 5. listopada 1994. godine, u povodu 120. obljetnice proglašenja Bjelovara slobodnim i kraljevskim gradom (poseban otisak iz  Bjelovarskog zbornika br. 4-5, str. 31-40), Bjelovar 1994.

Posljedice napada na Bjelovar 29. rujna 1991. godine, Bjelovarski zbornik br. 4-5,  Bjelovar 1994., str. 149-171

Spomenička baština na meti agresora, u: Arheološka istraživanja u Zagrebu i zagrebačkoj regiji i Arheologija i obnova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 17, Zagreb 1996., str. 149-150

Sjećanje na bjelovarsko kazalište (Presjek kroz kazališnu povijest Bjelovara),  Bjelovar 1997.

Obilježja arhitekture grada Bjelovara, poglavlje V, u knjizi: Mirela Slukan Altić,  Povijesni atlas gradova – sv. I Bjelovar, Bjelovar – Zagreb 2003., str. 121-135

O izgradnji zgrade Kraljevske velike realne gimnazije u Bjelovaru, Bjelovarski zbornik br. 7, Bjelovar 2006., str. 299-308

Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar, Muzeologija br. 43-44, Zagreb 2006./2007., str. 246-260

Epidemiološki izvještaj kraljevskog podžupanijskog liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine,  Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost. Sažeci radova sa znanstvenog skupa Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, Bjelovar 2007., str.19-20

Bjelovar- prosvjetno i kulturno središte, u knjizi: II. Osnovna škola u Bjelovaru (1776.-2006.), Bjelovar 2007.

Prilog istraživanju povijesti Židova u Bjelovaru, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru br. 1, Zagreb – Bjelovar  2007., str.  161-177        

The Municipal Museum of Bjelovar, Museum aktuell, Verlag dr. Christian Müller Straten, München 2008., str. 47-47

The secrets of the town of  Bjelovar: The Bjelovar Affair of 1888, Turist plus, br. 110, Zagreb 2008., str. 18-23

Židovi u Bjelovaru od 18. do 20. stoljeća. Presjek kroz povijest, Novi omanut, br. 107, Zagreb 2011., str. 1-4

Gradski muzej Bjelovar. Informativni vodič, Bjelovar 2012.

Željko Sabol – pjesnik dvaju gradova, u: Republika, br. 2,  Društvo hrvatskih književnika i „Školska knjiga“, Zagreb 2012.

Primjeri dnevničkih zapisa iz ratova s naglaskom na Domovinskom ratu 1991.-1995. i zbivanjima u Bjelovaru, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru svezak 8, Bjelovar 2014., str. 413-433     

O otkrivanju spomen-ploče Josipu Jurju Strossmayeru u Bjelovaru 1924. godine, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru sv. 9, Zagreb – Bjelovar 2015., str. 333-341

Knjige

Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin 1990.; Bjelovar 1997.  (suautor)

Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije , Bjelovar 1999.

Secesija u Bjelovaru / Secession in Bjelovar / Art Nouveau in Bjelovar,  Bjelovar 2007. - Zagreb 2008.

Bjelovarski ratni tjedan – dnevnički zapisi 1991. Bjelovar 2012.

Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić i Ivo Friščić, Bjelovar 2014.

Književnost

Ispovjedne meditacije (esej), u knjizi: Očenaš iz Hrvatske, Teovizija“ Zagreb 1996.

Perpetuum mobile (Deset pjesama), „Hrvatska misao“, Sarajevo 2003.

Quel qualcosa in noi, „Signum edizioni d'arte“, Milano 2008. (zbirka pjesama; na talijanski preveo prof. dr. Juraj Gracin)

Dugine boje duge – o slikarstvu Dine Trtovca iz osobnog, intimnog motrišta (esej), u: Tonko Maroević, Dino Trtovac (monografija), Zagreb 2013.

Osam pjesama, „Zadarska smotra“, Zadar 2017.

Zastupljen u antologijama

Zagrebački kontrapunkt  – Suvremeni hrvatski pjesnici svojemu glavnom gradu, „Forum“ HAZU Zagreb 1996. (ur. Slavko Mihalić)

Povrh starog Griča brda. Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća, Zagreb 2000. (ur. Božidar Petrač)

Subića. Hrvatski pjesnici o životinjama, Zagreb 2010. (ur. Ana Horvat)

Oblizujući suze. Hrvatski pjesnici o ljubavi, Zagreb 2015. (ur. Ana Horvat)

Izvori (izbor)

Miroslav Martinić: Mladen Medar – povjesničar kulture i pisac. Djelo posvećeno Bjelovaru, Večernji list, Zagreb 25. 11. 1997., str. 11

Eduard Špoljar:  Novo ime hrvatskog pjesništva, Novi bjelovarac br. 3, Bjelovar 1997., str. 7

Mira Kolar Dimitrijević: Mladen Medar, Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Časopis za suvremenu povijest br 2,  Zagreb 2000.

M. Vezmarović – Z. Ivković - J. Vusić, Životopisi istaknutih učenika bjelovarske gimnazije, Bjelovarski zbornik br. 7, Bjelovar 2006.

Vlatka Billy – Mladen Vezmarović, Naši učenici – poznate osobe, II. Osnovna škola u Bjelovaru (1996.-2006.), Bjelovar 2006.  

Mirela Jušić, Nepoznato o poznatima, Mladen Medar – Gradski je muzej moj život, Bjelovarski list, br. 24, Bjelovar 2008., str. 10

Irena Kraševac, Tragom bjelovarske secesije, Vijenac br. 285, Zagreb 2008., str. 10

R/užica/ S/tojković/, U Milanu na talijanskom jeziku objavljena mala zbirka pjesama Mladena Medara – „Ono nešto u nama“, Bjelovarac br. 28, Bjelovar 2008., str. 6

Medar, Mladen, u: Miljenko Lapaine i Ivka Kljajić, Hrvatski kartografi – biografski leksikon, Zagreb 2009.

Zdravko Ivković, 40 godina Matice hrvatske Ogranak Bjelovar, Bjelovar 2011.

Ozren Kobsa, O povijesti Židova u Bjelovaru (predavanje Mladena Medara u Židovskoj općini u Zagrebu), Ha-kol, br. 118, Zagreb 2011., str. 41-42

Mladen Medar, u: Novi omanut br. 107, Zagreb 2011., str. 16  

Medar, Mladen, u: Hübners „Who is Who u Hrvatskoj – biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske“ (treće izdanje), Zagreb 2013.

Mira Kolar Dimitrijević, Iskreno i dojmljivo djelo o ratnim stradanjima Bjelovara: Mladen Medar „Bjelovarski ratni tjedan. Dnevnički zapisi 1991.“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru br. 8, Zagreb – Bjelovar 2014., str. 545-548

Marin Sabolović,  Bjelovarčanin Mladen Medar – novi član Hrvatskog P.E.N. centra, Bjelovarski učitelj br. 1-3, , Bjelovar 2015.

Ilija Pejić, Mirisi iscrpljena vala. Književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću, ˝Alfa˝ Zagreb 2017.; str. 645-646 i 722-724

https://www.knjižnica-bjelovar.hr: Zavičajna zbirka Bjelovariana. Bibliografska baza podataka o Bjelovaru i bjelovarskom kraju – Medar, Mladen