Relativna magnetska permeabilnost

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 361930 od 2. prosinca 2021. u 02:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Relativna magnetska permeabilnost feromagnetičnih tvari značajno je veća od 1, na primjer čistog željeza je 5 000.
Pojednostavljeni usporedni pregled permeabilnosti: feromagnetikaf), paramagnetika(μp), vakuuma0) i dijamagnetika (μd).

Relativna magnetska permeabilnost (oznaka μr)) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; količnik je magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0, to jest:

[math]\displaystyle{ \mu_{r} = \frac{\mu}{\mu_{0}} }[/math]

Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1).

Relativna magnetska permeabilnost dijamagnetičnih tvari nešto je manja od 1, na primjer relativana je magnetska permeabilnost vode 0,999991, srebra 0,9999975, bakra 0,999994. Relativna magnetska permeabilnost paramagnetičnih tvari nešto je veća od 1, na primjer platine 1,000265, aluminija 1,0000082, zraka 1,00000037, a relativna magnetska permeabilnost feromagnetičnih tvari značajno je veća od 1, na primjer relativna je magnetska permeabilnost čistog željeza 5 000, a mi-metala (slitina od 77% nikla, 16% željeza, 5% bakra, 2% kroma ili molibdena) 50 000 do 80 000. [1]

Magnetska permeabilnost

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Magnetska permeabilnost

Magnetska permeabilnost je elektromagnetna osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetnom polju. Magnetska permeabilnost se označava grčkim slovom mi (μ). Pojam magnetska permeabilnost osmislio je Oliver Heaviside 1885. U jedinicama SI sustava, permeabilnost se izražava u Henrijima po metru (H/m), ili u Newtonima po Amperu na kvadrat (N/A2) ili Volt · sekunda na Amper · metar {Vs/Am}.

Magnetska permeabilnost vakuuma ili univerzalna magnetska konstanta (znak [math]\displaystyle{ \mu_0 }[/math]) je prirodna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: [math]\displaystyle{ \mu_0 }[/math]= 4π · 10–7 H/m [2] ili [math]\displaystyle{ \mu_0 }[/math] = 12.566370614 · 10–7 N/A². Jednaka je recipročnoj vrijednosti umnoška dielektrične permitivnosti vakuuma ε0 i kvadrata  brzine svjetlosti c u vakuumu: μ0 = 1/(ε0c2). [3]

Dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma, dielektričnost vakuuma ili dielektrična konstanta vakuuma (znak ε0) je prirodna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu: ε0 = 1/(μ0c2) = 8.854187817 · 10–12 F/m. [4]

Vrijednosti za neke materijale

Magnetna susceptibilnost i permeabilnost za odabrane materijale
Materijal Susceptibilnost χm
(volumetrijski SI)
Permeabilnost μ [H/m] Relativna permeabilnost μ/μ0 Magnetsko polje Frekvencija (max.)
Metglas 1,26 · 100 1 000 000 [5] kod 0.5 T 100 kHz
Željezo (99,95% čisto Fe normalizirano u H) 2,5 · 10-1 200 000 [6]
Nanoperm 1,0 · 10-1 80 000 [7] kod 0,5 T 10 kHz
Mu-metal 2,5 · 10-2 20 000 [8] kod 0.002 T
Mu-metal 6,3 · 10-2 50 000 [9]
Kobalt-željezo (trake visoke permeabilnosti) 2,3 · 10-2 18 000 [10]
Permalloy 8 000 1,0 · 10-2 8 000 kod 0,002 T
Željezo (99,8% čisto) 6,3 · 10-3 5 000
Električarski čelik 5,0 · 10-3 4 000 kod 0,002 T
Feritični nehrđajući čelik (normaliziran) 1,26 · 10-3 - 2,26 · 10-3 1 000 – 1 800[11]
Martenzitni nehrđajući čelik (normaliziran) 9,42 · 10-4 - 1,19 · 10-3 750 – 950
Ferit (manganski cink) > 8,0 · 10-4 640 (ili više) 100 kHz ~ 1 MHz
Ferit (niklov cink) 2,0 · 10-5 - 8,0 · 10-4 16 – 640 100 kHz ~ 1 MHz
Ugljični čelik 1,26 · 10-4 100 kod 0,002 T
Nikal 1,26 · 10-4 - 7,54 · 10-4 100 – 600 kod 0,002 T
Martenzitni nehrđajući čelik (kaljen) 5,0 · 10-5 - 1,2 · 10-4 40 – 95
Austenitni nehrđajući čelik 1,26 · 10-6 - 8,8 · 10-6 1,003–7 [12]
Neodimijev magnet 1,32 · 10-6 1,05 [13]
Platina 1,25697 · 10-6 1,000265
Aluminij 2,22 · 10-5 [14] 1,256665 · 10-6 1,000022
Drvo 1,25663760 · 10-6 1,00000043
Zrak 1,25663753 · 10-6 1,00000037 [15]
Beton (suhi) 1 [16]
Vakuum 0 4π × 10−70) 1 (točno, po definiciji)
Vodik -2,2 · 10-9 [14] 1.2566371 · 10-6 1,0000000
Teflon 1,2567 · 10-6 [8] 1,0000
Safir -2.1 · 10-7 1.2566368 · 10-6 0.99999976
Bakar -6,4 · 10-6 ili -9,2 · 10-6 [14] 1,256629 · 10-6 0,999994
Voda -8,0 · 10-6 1,256627 · 10-6 0,999992
Bizmut -1,66 · 10-4 1,25643 · 10-6 0,999834
Supravodič −1 0 0

Izvori

  1. relativna magnetska permeabilnost, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. The NIST reference on fundamental physical constants
  3. magnetska permeabilnost vakuuma, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  4. dielektrična permitivnost vakuuma, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  5. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}} (PDF),

  • 8,0 8,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Juha Pyrhönen, Tapani Jokinen, Valéria Hrabovcová (2009). Design of Rotating Electrical Machines. John Wiley and Sons. str. 232. ISBN 0-470-69516-1. http://books.google.com/?id=_y3LSh1XTJYC&pg=PT232 
  • 14,0 14,1 14,2 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • B. D. Cullity and C. D. Graham (2008), Introduction to Magnetic Materials, 2nd edition, 568 pp., p.16
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},