Philadelphia

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 361365 od 2. prosinca 2021. u 00:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava
Philadelphia
Philadelphia, u prvom planu rijeka Schuylkill
Philadelphia, u prvom planu rijeka Schuylkill
Zastava Philadelphije
Zastava
Nadimak: Philly, Kolijevka slobode, Grad bratske ljubavi
Koordinate: 39°57′N 75°10′W / 39.95°N 75.167°W / 39.95; -75.167
Država Flag of the United States.svg SAD
Savezna država Zastava Pennsylvanije Pennsylvania
Okrug Philadelphia
Osnivanje 27. listopada 1682.
Vlast
 - Gradonačelnik Michael Nutter (D)
Površina
 - Ukupna 349,60 km²
 - Kopno 330 km²
 - Voda 19,60 km² (6%)
 - Urbano područje 4.660,70 km²
 - Područje utjecaja 11.989 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1.447.395
 - Gustoća 4386 stanovnika/km²
 - Urbano područje 5.325.000
 - Područje utjecaja 5.838.471
Vremenska zona EST (UTC-5)
 - Ljeto (DST) EDT (UTC-4)
Poštanski broj 191xx
Pozivni broj +1 215, +1 267
Službena stranica phila.gov
Zemljovid
Philadelphia na karti SAD
Philadelphia
Philadelphia
Položaj Philadelphije u SAD-u

Philadelphia je najveći grad američke savezne država Pennsylvanije i šesti po brojnosti u SAD-u. Godine 2008. imao je 1.447.395 stanovnika, što je blagi pad u odnosu na 2000. godinu, kada je Philadelphia imala 1.517.550 stanovnika.[1] Šire gradsko područje ima 5,8 milijuna žitelja.

Grad je u 18. stoljeću imao veću socijalnu i političku važnost čak i od Bostona i New Yorka. Prije američke nezavisnosti, Philadelphija je bila drugi po veličini grad u Britanskom Carstvu (iza Londona).[2] Nakon donošenja Ustava Sjedinjenih Američkih Država bila je i drugi glavni grad SAD-a (od 1790. do 1800.), nakon New Yorka i prije Washingtona.

Ime grada dolazi od grčkog Φιλαδέλφεια, u značenju "bratska ljubav".

Američki političar i izumitelj Benjamin Franklin imao je veliku ulogu u usponu grada. Između ostalog, osnovao je i prvu bolnicu na teritoriju američkih kolonija. Američka deklaracija o neovisnosti i američki ustav izrađeni su i potpisani u Independence Hallu u Philadelphiji.

Područje grada zauzima 349,60 km², a šire gradsko područje 11.989 km². Oko 44,9% građana su crni, 43,9% bijeli (od čega 4,5% Meksikanci ili Latinosi), 5,7% Azijati te 0,3% Indijanci.[3]

Izvori

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Philadelphia