Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Operacija Namjerna sila

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 361079 od 1. prosinac 2021. u 23:14 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob

Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) bila je zračna kampanja NATO saveza s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini.

U operaciji koja je trajala od 30. kolovoza do 14. rujna 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3515 letova i izbačeno je 1026 bombi.[1]

Tijek operacije

Povod

Operaciju je započeo NATO savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.[1] Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća NATO-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u Sarajevu ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.

Bombardiranja

Bombardiranje ciljeva oko Pala

Prve napade izveli su američki F/A-18C Horneti i EA-6B Prowleri s laserskim navođenim bombama i AGM-88 HARM projektilima.[2] Cilj im je bio onesposobljavanje srpskih radarskih i protuzračnih položaja kako bi otvorili put drugim savezničkim zrakoplovima. Istovremeno su ih podržavali EF-111A Raveni blokirajući komunikaciju i radare.[2]

Uslijedili su napadi na srpska vojna skladišta, vojarne i artiljerijske položaje u više valova. Isti dan NATO snage doživljavaju svoj prvi i jedini gubitak tijekom operacije. Kod naselja Pale pomoću LPRS-a oboren je francuski Mirage 2000. Dva člana posade ubrzo su zarobljeni i držani u zatočeništvu do prosinca.[2]

31. kolovoza 1995. UNPROFOR zahtjeva privremeno obustavljanje operacije kako bi utvrdili jesu li Srbi spremni na pregovore.[1][2] Za to vrijeme zrakoplovi nadlijeću pogođena područja i izviđaju nastalu štetu.

Nakon što su se pregovori pokazali neuspješnima, NATO 5. rujna u 10.00 nastavlja s bombardiranjem.[1] Dok 9. rujna saveznički zrakoplovi napadaju položaje oko Banje Luke i Tuzle, već više dana traju pokušaji lociranja i spašavanja oborenih francuskih pilota.

14. rujna operacija je ponovno zaustavljena. Razlog tomu bio je Mladićev pristanak na otvaranje sarajevskog aerodroma, uklanjanje teškog naoružanja oko grada itd.[2]

20. rujna general Bernard Janvier i admiral Rupert Smith u Sarajevu objavljuju da je operacija ostvarila svoje ciljeve i da je daljne djelovanje nepotrebno.[2]

Angažirane snage (NATO)

Izvori podataka:[1]

Država Letovi Postotak (%) Zrakoplovi
Francuska
284
8,1%
Mirage F-1, SEPECAT Jaguar, Mirage 2000, Super Etendard, E-3F, C-135, Puma
Njemačka
59
1,7%
Tornado
Italija
35
1,0%
Tornado, AMX, Boeing 707, C-130, G-222 ,E-3
Nizozemska
198
5,6%
F-16
Španjolska
12
3,4%
EF-18A, KC-130, CASA 212
Turska
78
2,2%
F-16
Ujedinjeno Kraljevstvo
326
9,3%
GR-7, FMK-3, L-1011, FA-2, E-3D
Sjedinjene Američke Države
2318
65,9%
A-10, F-15E, F/A-18, F-16, EA-6B, EC-130E, EC-130H, AC-130, KC-135, KC-10, MH-53, MC-130, EF-111A
NATO
96
2,7%
E3A
Ukupno
3515
100%
-

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Operation Deliberate Force" (engl.). http://www.afsouth.nato.int/factsheets/DeliberateForceFactSheet.htm  Afsouth.nato.int (30.3.2010.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Ripley (1996), str. 92

Literatura

  • Tim Ripley, "Air war Bosnia - UN and NATO airpower", Airlife, (1996), ISBN 1-85310-814-6