Nové Zámky

Nové Zámky
	Crkva na glavnome gradskome trgu
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 47°59′N 18°09′E / 47.983°N 18.15°E
Država	Slovačka
Pokrajina	Nitranska
	Vlast
- Gradonačelnik	Otokar Klein
	Površina
- Ukupna	72,565 km²
Visina	119 m
	Stanovništvo (2001.)
- Grad	42.262
- Gustoća	567 stan./km²
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	940 01
Pozivni broj	+421 (0)35
Registarska oznaka	NZ
	Službena stranica www.zeliezovce.sk
Zemljovid
	; Nové Zámky

Nové Zámky (mađ. Érsekújvár, njem. Neuhäus[e]l) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj u blizini mađarske granice. Grad je upravno središte Okruga Nové Zámky.

Zemljopis

Grad se nalazi na Podunavskoj nizini na rijeci Nitri, na nadmorskoj visini od 119 metara. Smješten je oko 100 km od Bratislave i oko 25 km od mađarske granice. Cestovno je i željezničko čvorište u južnoj Slovačkoj.

Grad ima kontinentalnu klimu. Prosječna godišnja temperatura dostiže oko 10 °C, najtopliji mjesec je srpanj s prosjekom od 20 °C, a najhladniji siječanj s -2 °C. Prosječna godišnja količina oborina je 556 mm.

Povijest

Prikaz tvrđave Nové Zámky u vrijeme borbe s Turcima

Nové Zámky je grad sa bogatom prošlošću. Od druge polovice 10. stoljeća do 1918. godine bile su dio Kraljevine Ugarske. Tvrđava Nové Zámky građena je od 1573. do 1581. godine u svrhu obrane od Turaka. Grad se razvijao oko tvrđave. Velika nova tvrđava bila je jedna od najmodernijih u to doba u Europi, kada je izgrađena, tvrđava je izgrađena u obliku zvijezde, koja se nalazi i na današnjemu grbu grada.

Turci su šest puta bezuspješno pokušavali osvojiti grad i tvrđavu ali nisu uspjeli, no to im je pošlo za rukom 1663. godine. Grad je tada postao središte turskog eyaleta u današnjoj južnoj Slovačka – s podređenim sandžacima Litra, Leve, Novigrad, Holok, Bukabak i Şefradi (vjerojatno današnji grad Šahy). Godine 1685. grad je osvojio Karlo V. vojvoda od Lorene, šest godina kasnije, grad je dobio povlastice od nadbiskupa iz Esztergoma.

Grad se također odigrao važnu ulogu u anti Habsburškim prosvjedima u sjevernim dijelovima Kraljevine Ugarske u 17. stoljeću.

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine grad je postao dio novoosnovane države Čehoslovačke. Kao rezultat Prve bečke arbitraže, on je vraćen Mađarskoj između 1938. i 1945. godine. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata 1944. godine grad je teško oštećen u savezničkome bombardiranju. Samo mali dijelovi tvrđave su i danas očuvani.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva^[1]
Godina	1. 1. 1993.^[2]	1999.	2006.	2013.	2019.	2020.
Broj stanovnika	43.335	43.136	41.140	39.219	37.512	37.193

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 42.262 stanovnika.^[3] Prema vjeroispovijesti u gradu živi najviše rimokatolika koji čine 71,72 % stanovništva.