Luganska Narodna Republika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 359924 od 1. prosinca 2021. u 08:05 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Luganska Narodna Republika
Луганская Народная Республика
Zastava Grb
Zastava Grb
Luganska NR u Europi
Glavni grad Lugansk
Službeni jezik ruski
Državni vrh
 - čelnik Igor Plotnicki
 - Predsjednik Vlade Genadij Cipkalov
 - predsjednik Vrhovnog sovjeta Aleksej Kariakin
Neovisnost 12. svibnja 2014.
Osnovana 27. travnja 2014.
Proglašena neovisnost 12. svibnja 2014.
Stupanje u Novorusiju 24. svibnja 2014.

Luganska Narodna Republika (ruski: Луганская Народная Республика) je država proglašena na području Luganske oblasti na istoku Ukrajine bez međunarodnog priznanja. Na istoku graniči s Rusijom, a na sjeveru s Donjeckom Narodnom Republikom (također separatističkom državom) i Ukrajinom na zapadu. Neovisnost je proglasila 14. svibnja 2014., a priznaje ju jedino međunarodno nepriznata Južna Osetija.

Izbijanje oružanog sukoba

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 21. veljače 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u Donjecku i Lugansku, naoružane skupine, koje su se isprva nazivale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.[1] Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se te regije pripoje Rusiji,[1] po uzoru na rusku aneksiju Krima.

Dana 27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Narodnu Republiku Lugansk". Između travnja i lipnja, paravojne jedinice su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slovjanska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.[1] Zauzeli su i kontrolu nad pojedinim cestama, te su potom uspostavili više kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".[1] Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.

Proruske skupine su 11. svibnja organizirale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili neovisnost nakon što je navodno preko 90% glasača glasovalo "za". EU je referendum proglasila "nezakonitim".[2] Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlastima u Kijevu, ali su proruski pobunjenici to odbili.[3] Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili smrću svakome tko je sudjelovao u tim izborima.[1] Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.[1]

Izvori

Vidi još