Nacistička eugenika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 359016 od 1. prosinca 2021. u 02:37 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Skoči na:orijentacija, traži
Informativni poster s izložbe "Čuda života" koja se održala u Berlinu 1935. godine

Nacistička eugenika (njem. Nationalsozialistische Rassenhygiene, "nacionalsocijalistička rasna higijena") označava nacističku rasnu politiku koja je u središte ideologije postavljala po njima superiornu "arijsku rasu".[1] U Reichu je eugenika bila poznata pod sinonimom rasna higijena, a završetkom rata oba termina postepeno su potisnuta iz upotrebe te ih je zamijenio termin ljudska genetika (Humangenetik)

Istraživanja eugenike u Njemačkoj prije i za vrijeme nacističke vladavine bila su slična istraživanjima koja su provođena u Sjedinjenim Američkim Državama. Dolaskom Hitlera na vlast istraživanja eugenike financirala su se od strane države i velikih investitora koji su se željeli približiti samom Hitleru i vrhu nacističke stranke te su se stoga istraživanja koristila kako bi opravdala Hitlerovu rasnu politiku i doktrinu.

Osobe koje su bile mete nacističke rasne ideologije bili su tada punopravni članovi društva koji su radili i živjeli skupa s tzv. "arijevcima". To su bili zatvorenici, invalidi, psihički bolesnici, epileptičari, osobe s manično depresivnim poremećajima, osobe s mišićnom distrofijom, gluhi i nijemi, homoseksualci i sl. Procjenjuje se kako je preko 400 000 osoba sterilizirano protiv vlastite volje, a preko 70 000 ljudi ubijeno je raznim otrovima (program eutanazije).[2][3][4][5]

Hitlerovi pogledi na eugeniku

Hitlerova naredba za upotrebu otrova prilikom eutanazije

Adolf Hitler čitao je o eugenici ("rasnoj higijeni") još dok je bio zatvorenik u zatvoru Landsberg.[6] Vjerovao je kako nacija postaje slabašna i zatrovana degenerativnim promjenama na ljudima.  [7]

Ideju u socijalnom darvinizmu Hitler je čuo čitajući austrijske novine tijekom 1920-tih godina. Teorija evolucije bila je tada općeprihvaćena teorija diljem Njemačke, ali do dolaska Hitlera nikad nije poprimila ni približno ekstreme interpretacije. [8] U svojoj drugoj knjizi hvalio je Spartu te ju je ocijenio kao prvu nacionalističku državu na svijetu.[9] Odobravao je spartansku eugeničku politiku prema djeci te u knjizi napisao ovako:

Spartu moramo smatrati kao prvu nacionalističku državu (Völkisch). Izlaganje bolesne, slabe i deformirane djece uništenju tisuću je puta humaniji potez nego bijedna ludost čuvanja najpatološkihij subjekata, i to pod svaku cijenu, te pritom uzimati živote stotina tisuća zdrave djece putem kontrole rađanja i abortusa kako bi se posljedično uzgojila vrsta degenerativnih ljudi opterećenih bolestima.[10][11]

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Peter Longerich (15. travnja 2010.). Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews. Oxford University Press. str. 30. ISBN 978-0-19-280436-5 
  2. Predložak:Citiraj web
  3. Ian Kershaw, Hitler: A Profile in Power, Chapter VI, first section (London, 1991.)
  4. Snyder, S. & D. Mitchell. Cultural Locations of Disability. University of Michigan Press. 2006.
  5. Proctor, Robert (1. siječnja 1988.) (engl.). Racial Hygiene: Medicine Under the Nazis. Harvard University Press. ISBN 9780674745780. https://books.google.com/books?id=hogbxS2Gp1QC&printsec=frontcover&dq=Racial+Hygiene:+Medicine+under+the+Nazis&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q&f=false 
  6. Friedman, Jonathan C. (2011.). The Routledge History of the Holocaust. Taylor & Francis. str. 49. ISBN 978-0-415-77956-2. https://books.google.com/books?id=5v2U8AAv1EcC&lpg=PA49&pg=PA49 Pristupljeno 1. kolovoza 2011. 
  7. Evans, Richard J. (2005.). The Third Reich in Power. Penguin Press. str. 429. ISBN 978-1-59420-074-8. https://books.google.com/books?id=3j-Aq1hAgJEC&lpg=PT429&pg=PT429 Pristupljeno 1. kolovoza 2011. 
  8. O'Mathúna, Dónal P (2006). "Human dignity in the Nazi era: implications for contemporary bioethics". BMC Med Ethics 7: E2. doi:10.1186/1472-6939-7-2. PMC 1484488. PMID 16536874. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1484488/ 
  9. In 1876 Haeckel had discussed the selective infanticide policy of the Greek city of ancient Sparta.Predložak:Citiraj web
  10. Hitler, Adolf (1961). Hitler's Secret Book. New York: Grove Press. str. 17–18. ISBN 0-394-62003-8. OCLC 9830111 
  11. Hawkins, Mike (1997.). Social Darwinism in European and American Thought, 1860.-1945.: nature as model and nature as threat. Cambridge University Press. str. 276. ISBN 0-521-57434-X. OCLC 34705047. https://books.google.com/books?id=SszNCxSKmgkC&pg=PA276 
  1. PREUSMJERI Predložak:Nacionalsocijalizam