Žrnovo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 35309 od 19. kolovoz 2021. u 06:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Predložak:Naselje u Hrvatskoj

Datoteka:Žrnovska Banja.JPG
Žrnovska Banja
Datoteka:Žrnovska Banja i Mulić5190750.jpg
Žrnovska Banja i otok Mulić gledani sa sjevera

Žrnovo je naselje na otoku Korčuli.

Zemljopis

Udaljeno je svega 4 km od grada Korčule (u čijem sastavu se nalazi) glavnom cestom na putu prema unutrašnjosti otoka.

Sastoji se od zaselaka Prvo selo, Brdo, Kampuš, Postrana, a pripadaju mu i uvale Žrnovska banja, Vrbovica, Medvinjak. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.

U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno održava mačevalacka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je jos nekoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemicke obitelji u Postrani dobro je očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu Baničeviću, koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.

Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Žrnovskoj Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uredenih pansiona i kampova uza samo more.

Stanovništvo

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Žrnovu obitava 1.296 stanovnika[1].

Datoteka:Medvinjak obala.JPG
Medvinjak obala

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Povijest

Žrnovo je bilo nastanjeno još u ilirsko i rimsko doba. Danas je ono malo turističko mjesto.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Park prirode Kočje, Stari hrast crnika "Klokolina"

Obrazovanje

U Žrnovu postoji osmogodišnja Osnovna škola " Ante Curać - Pinjac" , a uz nju i vrtić.

Kultura

Poput ostalih otočkih mjesta, Žrnovo njeguje folklornu tradiciju.

Najvažnija je "Moštra", ples "od boja" s mačevima , uz pratnju "mišnjica" ( mijeha sa diplama) i "tamburla" (velikog bubnja). Uz izvođenje Moštre do 1966. održavao se tradicionalni običaj žrtvovanja vola, koji vjerojatno vuče podrijetlo još iz minojskih mediteranskih kultova bika i mitraizma. U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo "Mišnjice" koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a "Bratska sloga" prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari). U Žrnovu je također jako aktivno karnevalsko društvo " Vilani" koji u doba maškara organiziraju plesove i druženja. Početkom kolovoza organizira se tradicionalna " Makarunada". To je seoska fešta u kojem se promovira seoske običaje uz degustaciju poznatih žrnovskih makaruna, jela od domaće tjestenine i mesnog goveđeg umaka. Manifestacija ima humanitarni i zabavni karakter.

Šport

Izvori

Vanjske poveznice