Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mali vodenjak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 34977 od 19. kolovoz 2021. u 05:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Mali vodenjak
Mužjak malog vodenjaka pod vodom
Mužjak malog vodenjaka pod vodom
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Amphibia
Red: Caudata
Porodica: Salamandridae
Rod: Lissotriton
Vrsta: L. vulgaris
Dvojno ime
Lissotriton vulgaris
(Linnaeus, 1758.)
Raspon
Rasprostranjenost malog vodenjaka
Rasprostranjenost malog vodenjaka
podvrste
Lissotriton vulgaris ampelensis

Lissotriton vulgaris graecus
Lissotriton vulgaris kosswigi
Lissotriton vulgaris lantzi
Lissotriton vulgaris meridionalis
Lissotriton vulgaris schmidtlerorum
Lissotriton vulgaris vulgaris

Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris, stari naziv :Triturus vulgaris), vrsta iz porodice daždevnjaka.


Opis vrste

Svijetli trbuh, posut tamnim točkama

Mali vodenjak ima izduženo tijelo, s dugim repom. Mogu doseći 10 cm dužine, a ženke su nešto manje. Koža mu je glatka, s leđa maslinasta, a s trbuha svjetlija i posuta tamnim točkama, koje se na glavi odozgora spajaju u pruge. Trbuh je po sredini narančast. Ženke su nešto manje od mužjaka, blijeđe, a točke na njihovom tijelu su im sitnije.

Mužjaci u doba parenja razvijaju valovitu krijestu i kožna proširenja na prstima stražnjih nogu.

Parenje i razmnožavanje

Mužjaci postaju spolno zreli nakon 2 do 3 godine, a ženke oko godinu dana kasnije. Postoje i neotenične jedinke, koje dosegnu spolnu zrelost bez da se potpuno preobraze.

U sezoni parenja, u rano proljeće, mužjaci prvi stižu u vodena staništa. Ženkama se dodvoravaju posebnim položajima tijela i mašući repom u njihovom smjeru.

Mužjaci predaju ženkama paketiće spreme, te dolazi do začeća. Ženka polaže 100 do 300 jaja. Pojedinačna jaja promjera do 4 mm sakrivena su u naborima vodenog bilja.

Ličinka malog vodenjaka

Iz jaja nakon 1 do 3 tjedna izlaze ličinke. Ličinke su zdepaste sa čupavim škrgama. Narastu do veličine 4 cm.

Ličinke se nakon nekoliko mjeseci preobraze u mlade vodenjake, te izlaze na kopno.

U zatočeništvu, mali vodenjaci mogu doživjeti preko 25 godina, ali u prirodi rijetko žive duže od 7.

Stanište i rasprostranjenost

Mali vodenjak naseljava veći dio Europe (iznimka je krajnji sjever Europe) i u zapadnu Aziju. Europske države u kojima ga se može naći su Rusija, Ukrajina, Moldavija, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Albanija, Makedonija, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Poljska, Bjelorusija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Italija, Slovenija, Švicarska, Austrija, Njemačka, Češka, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska i Portugal.

Živi u mirnim vodama ravnica i planinskih krajeva do 1000 m nadmorske visine. Mužjaci su krupniji od ženki, posjeduju neparni kožni nabor koji se prostire cijelom duljinom leđa i repa. Mali vodenjaci narastu do 10 cm duljine. Na glavi posjeduju tamne uzdužne pruge dok im je abdomen narančast ili žut s tamnim pjegama. Ženka malog vodenjaka nema pjege. Kao i drugi vodenjaci, mali vodenjak je aktivan noću, hrani se larvama komaraca, račićima i vodenim kukcima.

Mali vodenjak proljeće i ljeto provodi u vodi zbog razmnožavanja. Oplođena jaja ženka lijepi u sluzavom omotaču na listove podvodnih biljaka. Mali vodenjak počinje zimovanje tijekom listopada.

U vodi, ličinke žive pri dnu, a odrasle se jedinke često zadržavaju blizu površine, gdje i love

Prehrana

Na kopnu, odrasle jedinke jedu gujavice, puževe, pauke i kukce. U vodi, i ličinke i odrasli jedu račiće, vodene mekušce i kukce te ličinke kukaca.

Predatori

U vodi, glavna opasnost za ličinke su gmazovi koji se hrane u vodi, ptice i mali sisavci. Na kopnu, odraslim jedinkama opasnost prijeti od sisavaca, ptica i gmazova.

Zakonska zaštita

Lissotriton vulgaris je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix III, zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta. U Europskoj uniji nezakonito je loviti, posjedovati ili rukovati velikim vodenjacima bez posebne dozvole. Isto tako, zabranjeno je njihovo ubijanje ili nanošenje štete njima ili području u kojem žive.

U Hrvatskoj, može ga se naći u Turopolju i na popisu je zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena svojta".

Izvori

Drugi projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Mali vodenjak
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mali vodenjak
Wikivrste imaju podatke o: Malom vodenjaku