Džagričaj
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
 | |
| Duljina | 45 km |
| Nadm. visina izvora | 2320 m |
| Površina porječja | 442 km2 |
| Izvor | 39°36′52″N 45°18′3″E / 39.61444°N 45.30083°E Armenija |
| Ušće | 39°17′54″N 45°27′6″E / 39.29833°N 45.45167°E Nahičevančaj, Babečki rajon, Azerbajdžan |
| Države |  Armenija  Azerbajdžan
|
| Ulijeva se u | Nahičevančaj |
Obojana posuda iz Kjuljtepea II.
Džagričaj, Džahri ili Džahug (armenski jezik: Ճահուկ, azerski: Cəhriçay, ruski: Джагричай, Джахри[1], Джахуг[2]) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu. Duga je 45 km. Površina porječja iznosi 442 km2. Desna je pritoka Nahičevančaja. Vodu dobiva od snijega i podzemnih voda. Kraj rijeke se nalazi arheološki lokalitet Kjuljtepe II koji pripada Kura-Araskoj kulturi iz srednjeg i kasnog Brončanog doba, te ranog željeznog doba.[3] 4 kilometara južnije od Kjuljtepea II nalazi se Kjuljtepe I.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Археология, этнография и фольклористика Кавказа. Новейшие археологические и этнографические исследования на Кавказе : Материалы Международной научной конференции, Mahačkala: ИИАЭ РАН, 2007., str. 221.
- ↑ Историческая география Западного Азербайджана, Baku, 1998., str. 68. – 560.
- ↑ Davud Ağa oğlu Axundov, Архитектура древнего и раннесредневекового Азербайджана, Baku, Азернешр, 1986., str. 181. – 309.
| ||||||||||||